Vinsko sirće, proizvod koji se dobija sirćetnom fermentacijom vina. Na osnovu Zakona o vinu (2016), vinsko sirće ima ukupan sadržaj kiselina najmanje 60 g/l (izraženo kao sirćetna kiselina). Proizvodnja vinskog sirćeta uključuje dva osnovna biotehnološka procesa: → alkoholnu fermentaciju (u prisustvu kvasaca Saccharomyces cerevisiae) i sirćetnu fermentaciju (u prisustvu bakterija sirćetne kiseline). U toku alkoholne fermentacije dolazi do konverzije šećera u alkohol, dok se u toku sirćetne fermentacije alkohol pretvara u sirćetnu kiselinu. Na proces proizvodnje vinskog sirćeta utiče više faktora: temperatura fermentacije, soj kvasaca, → pH vrijednost vina i sadržaj šećera i kiseonika. Vinsko sirće predstavlja bioaktivno funkcionalan proizvod u smislu zdravstvenih farmakoloških benefita kao što su antimikrobni, antidijabetski, antioksidativni, antihipersenzitivni i dr. U Crnoj Gori vrlo mali broj lokalnih domaćinstava proizvodi vinsko sirće.
LITERATURA I IZVOR: N. H. Budak, E. Aykin, A. C. Seydim, A. K. Greene, Z. B. Guzel-Seydim, „Functional Properties of Vinegar”, Journal of Food Science, 79, 2014; C. Wai Ho, A. Mat Lazim, S. Fazry, U. Kalsum Hj Hussain Zaki, S. Joe Lim, „Varieties, production, composition and health benefits of vinegars: A review”, Food Chemistry, 221, 2017; Zakon o vinu, Službeni list Crne Gore, 41/2016.
A. Hajduković