Osnovna škola „Aleksa Bećo Đilas”, Ravna Rijeka, Bijelo Polje

Osnovna škola „Aleksa Bećo Đilas”, Ravna Rijeka, Bijelo Polje, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja nastavlja tradiciju prve škole u tom kraju – osnovane 1913. u Selištima, u Ravnoj Rijeci. Nastava se odvijala u privatnoj kući, a prvi učitelj i upravitelj u školi bio je Radonja Pešić iz Lubnica (kod Berana). Nema podataka o broju učenika u prvoj godini rada škole. To je bila svjetovna škola, koja je radila prema nastavnom planu i programu Kraljevine Crne Gore. Prekinula je rad 1915. zbog izbijanja Prvog svjetskog rata. Učitelj Pešić bio je interniran u mađarski logor Nađmeđer. Nastava je obnovljena 1919. u privatnoj kući. Školske 1920/21. god. u sva četiri razreda škole bila su upisana 92 učenika, unutar dva odjeljenja. Učitelj je bio Šćepan Vojvodić. Nova škola u Ravnoj Rijeci sagrađena je šk. 1926/27. godine. Odlukom Školskog odbora 1931. dobila je ime „Vuk Stefanović-Karadžić”. Rad u školi obustavljen je izbijanjem rata 1941, a nastavljen je nakon oslobođenja 1945. godine. Nastava se u to vrijeme izvodila u privatnoj kući. Škola je imala dva odjeljenja, u kojima je bilo ukupno 50 učenika (36 dječaka i 14 djevojčica). Školska zgrada dograđena je u ljeto 1961. i svečano je otvorena 19. oktobra iste godine. Taj datum određen je kao Dan škole. Škola je radila kao četvororazredna do 1961, kada je dobila status osmorazredne škole. Školske 1961/62. god. škola u Ravnoj Rijeci dobila je status matične (sabirne) škole – sa područnim odjeljenjima: Slijepač Most, Jabučno, Cerovo i Kruševo. Od 1961. škola nosi ime → Alekse Beća Đilasa, učitelja, revolucionara i narodnog heroja, koji je tokom šk. 1930/31. god. službovao kao učitelj u školi na Slijepač Mostu. U jesen 2004. došlo je do urušavanja krovne konstrukcije škole zbog dotrajalosti objekta. Iste godine započeta je generalna rekonstrukcija školske zgrade, koja je završena prije početka naredne školske godine. Obrazovno-vaspitni programi devetogodišnje osnovne škole realizuju se u svim razredima od šk. 2011/12. godine. Školske 2023/24. god. matičnu školu u Ravnoj Rijeci pohađala su 132 učenika.

Osnovna škola Slijepač Most počela je sa radom šk 1926/27. god. u privatnoj kući. Imala je jedno odjeljenje mješovitog tipa. U školi je bilo 40 učenika. Prva učiteljica i upravnica škole bila je Marija Lalić. Iste godine napravljena je nova školska zgrada. Školske 1930/31. god. u školi je radio kao učitelj Aleksa Bećo Đilas, sa suprugom Radmilom. Već naredne godine Đilas je zbog svog političkog djelovanja premješten, a za upravitelja škole imenovana je njegova supruga. Od početka šk. 1931/32. god. škola nosi naziv – Državna narodna škola „Vladika Danilo”. Škola je radila sve do Aprilskog rata 1941. godine. Nakon Drugog svjetskog rata nastavila je sa radom šk. 1947/48. godine. Nastava se odvijala u privatnoj kući, koja nije bila uslovna za te namjene, pa je dio učenika sa tog područja pohađao školu na Paljskoj Luci – sve do šk. 1959/60. godine. Školske 1961/62. god. škola je postala područno odjeljenje matične osmogodišnje škole u Ravnoj Rijeci. Školske 2023/24. god. ovo podurčno odjeljenje pohađala su dva učenika. Osnovna škola Jabučno počela je sa radom šk. 1920/21. godine. Školski odbor, koji su sačinjavali mještani, obratio se 1920. Okružnom školskom nadzorništvu u Bijelom Polju sa zahtjevom da im se odobri otvaranje škole u tom mjestu. Ministarstvo Prosvjete Kraljevine SHS (→ Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija) 1920. odobrilo je otvaranje škole u Jabučnu. Škola je prve godine bila trorazredna, sa ukupno 52 učenika. Prvi učitelj i ujedno upravitelj u školi bio je Milan Vukanović. Školske 1921/22. god. škola u Jabučnu prerasla je u četvororazrednu, koju je pohađalo 47 učenika. Nastava je izvođena u kući Lasica, potom u kući Raosavljevića i Markovića – sve do 1932, kada ju je Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije zatvorilo jer nije imala školsku zgradu. Đake iz Jabučna preuzela je novootvorena škola u Cerovu (→ Osnovna škola „Marko Miljanov”, Bijelo Polje). Nakon što je tri godine kasnije (1935) sagrađena školska zgrada, u Jabučnu se ponovo otvara škola. Školski odbor je 1938. donio odluku da škola u Jabučnu nosi ime – Državna narodna škola „Kralj Petar II”. Škola u Jabučnu radila je do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije (april 1941). Nakon prekida nastave tokom ratnog perioda, rad je nastavila u junu 1945. godine. Nastava se odvijala u državnoj školskoj zgradi. Te godine nastavu je pohađalo 35 učenika, a među njima je bilo 18 učenica. Škola je funkcionisala kao samostalna ustanova do šk. 1961/62. god., kada postaje područno odjeljenje matične osmogodišnje škole u Ravnoj Rijeci. Došlo je do prekida rada u područnom odjeljenju u Jabučnu 1982, i tek se 1996. nastavilo sa radom. Nakon nekoliko godina rada ponovo je došlo do zatvaranja odjeljenja u Jabučnu, a šk. 2018/19. god. ono je ponovo otvoreno. Školske 2023/24. god. područno odjeljenje u Jabučnu pohađala su dva učenika. Osnovna škola Kruševo počela je sa radom šk. 1949/50. godine. U sva četiri razreda te godine upisano je 55 učenika, a među njima su bile 33 učenice. Učitelj i upravitelj škole bio je Milivoje Bulatović. Nastava je izvođena u kući Rada Redžića, a kasnije u zgradi Zemljoradničke zadruge. Škola nije radila od 1950. do 1953. godine. Nastavila je sa samostalnim radom sve do šk. 1961/62. god., kada je kao područno odjeljenje priključena matičnoj osmogodišnjoj školi u Ravnoj Rijeci. Ovo područno odjeljenje prestalo je sa radom šk. 1965/66. godine. Osnovna škola Paljska Luka otvorena je šk. 1944/45. godine. Radila je kao četvororazredna škola u privatnoj kući. Prve godine nastavu je pohađalo 30 učenika, među kojima je bilo šest djevojčica. Učitelj zastupnik (nesvršeni učitelj) i ujedno upravitelj škole bio je Milovan Dulović. Školske 1959/60. god. učenici ove škole prešli su u novoizgrađenu školu na Slijepač Mostu. Područno odjeljenje u Ostrelju počelo je sa radom 1996. godine. Dvije godine kasnije izgrađena je školska zgrada. Školske 2023/24. god. to odjeljenje pohađala su četiri učenika.

Literatura i izvori: M. Korać, „Razvoj osnovnog obrazovanja u opštini Bijelo Polje”, Vaspitanje i obrazovanje, br. 5, Titograd, 1976; M. Korać, „Škole u Bijelom Polju i njegovoj okolini od sredine XIX do početka XX vijeka”, Vaspitanje i obrazovanje, br. 6, Titograd, 1977; Bijelo Polje, monografija, Bijelo Polje, 1987; R. Medojević, Najstarija bjelopoljska škola 1845–2000, Bijelo Polje, 2002; T. B. Bošković, Škole u Ravnoj Rijeci, Bijelo Polje, 2008; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; OŠ „Aleksa Bećo Đilas”, Ravna Rijeka, Bijelo Polje, dokumentacija; MPNI, dokumentacija.

V. Konjević