Đilas, Aleksa Bećo (Podbišće, Mojkovac, 1906 – Slijepač Most, Bijelo Polje, 1941), učitelj, revolucionar. Gimnazijsko obrazovanje sticao je u Kolašinu i Beranama, a učiteljsku školu pohađao je na Cetinju i u Beogradu. Kao đak učiteljske škole uključio se u napredni omladinski pokret. Učiteljsku službu započeo je 1929. u Tutinu. Od 1931. radio je u školi na Slijepču Mostu (→ Osnovna škola „Aleksa Bećo Đilas”, Ravna Rijeka, Bijelo Polje), a potom je radio u školi u Kučevu (Makedonija). Zbog političkog djelovanja otpušten je iz službe 1933. godine. Učiteljsku službu ponovo je dobio 1939. u bjelopoljskom selu Stožer, odakle je po kazni premješten (kao učitelj) u jedno subotičko selo – na granici sa Mađarskom. Osnovao je prvu partijsku ćeliju KPJ u Bjelopoljskom srezu 1936. godine. Nakon Aprilskog rata 1941. vratio se u Bijelo Polje, gdje je sa komunistima pripremao narod za oružani ustanak. Pod njegovim rukovodstvom u julu 1941. izvedene su prve partizanske akcije u Kolašinskom i Bjelopoljskom srezu – prilikom oslobađanja Mojkovca, Šahovića i Bijelog Polja. Poginuo je na Slijepču Mostu predvodeći ustaničku jedinicu. Za narodnog heroja proglašen je 1951. godine. Škole u Mojkovcu (→ Osnovna škola „Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac) i Ravnoj Rijeci nose njegovo ime.