Sergejevski, Dimitrije (Сергеевски, Дмитриј), rus. arheolog i epigrafičar (Lenjingrad, sada Sankt Peterburg, 1886 – Sarajevo, 10. XII 1965). Istorijsko-filološki fakultet završio je u Lenjingradu. Nakon I svj. rata došao je u Jugoslaviju. Od 1924. zaposlen je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a 1930. postaje kustos njegove Antičke zbirke. Nakon toga, postavljen je za upravnika Antičkog odjeljenja. Istražuje i objavljuje niz naučnih radova iz klasične i srednjovjekovne arheologije. Prikuplja i objavljuje epigrafsku građu iz Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na tragove Ilira na rimskim kamenim spomenicima. Proučavao je srednjovjekovne nadgrobne spomenike – stećke (→ Stećci) i rukovodio mnogim arheološkim iskopavanjima u Bosni i Hercegovini. Značajniji radovi: Rimski kameni spomenici sa Glamočkog polja (1927); Rimska groblja na Drini (1934); Rimski spomenici iz Bosne i rimski natpisi iz Bosne (1936); Kasno-antički spomenici iz okolice Jajca (1938); Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku (1941); Japodske urne (1949); Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine (1952); Slika pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima (1952); Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nikšiću (1952); Stećak kod sela Tekije (1954) i dr.
Literatura: A. Benac, „Uz jubilej prof. Dimitrija Sergejevskog”, GZM BiH, 1956 (sa bibliografijom); Enciklopedija likovnih umjetnosti, 4, Zagreb, MCMLXVI, 196.
S. Raičević