Palata Verona, kraj XVIII v., Prčanj
Prčanj, Palata Verona, arhitektura, anonim (kraj XVIII v.). Nalazi se u sklopu grupacije kuća koje su pripadale bratstvu Verona, smještene na lokalitetu Grasovo sa sjeverne strane Bogorodičinog hrama na Prčanju (→ Prčanj, Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije). Palata je građena krajem XVIII v. U XVIII v. pomorstvo na Prčanju dostiže najveći uspon – brodovi koji su bili u vlasništvu prčanjskih porodica plove cijelim Mediteranom. Porodice Verona i Florio imale su trgovačke kuće u Korintu i Tebi, a porodica Luković na Krfu. Trgovačka kuća Verona bila je jedna od ekonomski najmoćnijih u Boki. Porodica Verona doselila se iz Skadra u Boku 1478. Prvo se nastanila u Kotoru, a kasnije je prešla na Prčanj. Kapetan Anton Andrijin Verona, oko 1760, kupio je cijelo imanje kotorske plemićke porodice Bizanti u Tivtu, na kome su se nalazili njihova palata u Župi i današnja kuća Verona, na kojoj još postoji grb porodice Bizanti. Porodica Verona imala je na Prčanju oko 10 kuća i palatu koju je sagradio kapetan Anton Verona oko 1790. Palata Verona je najveća palata na Prčanju, izgrađena po uzoru na barokne palate u drugim mjestima Boke. Palata je povučena od obale i izdignuta, tako da je ispred glavne fasade prema moru formirana prostrana terasa, transformisana recentnim intervencijama. Palata ima prizemlje, dva sprata i belveder na četvrtoj etaži. Građena je od fino klesanog kamena iz Strpa. Na drugom spratu ima centralno postavljen balkon sa baroknim balusterima. Belveder je završen klasično, sa ravnim linijama, ali sa bočnih strana ima volute koje su, u odnosu na veličinu palate, ali i u poređenju sa volutama na drugim baroknim palatama u Boki, relativno male i svedene. Enterijer palate, koji je recentnim intervencijama u potpunosti izmijenjen, bio je veoma vrijedan. Prvi i drugi sprat imali su tipičnu organizaciju sa velikim centralnim salonom i četiri sobe sa strane. Salon i sobe prvog sprata bile su ukrašene malternom štuko-dekoracijom. U salonima se nalazio stilski namještaj, a u salonu na prvom spratu drveni oltar sa renesansnim karakteristikama, posvećen Navještanju Bogorodice. U palati su se nalazila i druga vrijedna umjetnička djela.
Literatura i izvor: Don N. Luković, Prčanj: historijsko-estetski prikaz, Kotor, 1937; M. Zloković, „Građanska arhitektura u Boki Kotorskoj u doba mletačke vlasti”, Spomenik, CIII, SANU, Beograd (1953), 131–145; K. Prijatelj, „Barok u Dalmaciji”, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982; A. Kapetanović, T. Rajić, B. Gligorić, Palate Boke Kotorske, Kotor, 2008; Studija zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor, Kotor, 2015.
A. Kapetanović