Crnogorsko poslanstvo u Parizu. Poslanstvo Crne Gore u Parizu otvoreno je krajem 1915. godine. Inicijativu za njegovo otvaranje dao je generalni konzul Crne Gore u Parizu → Luj Brine. On je u noti upućenoj francuskom Ministarstvu spoljnih poslova, 9. septembra 1915, u ime crnogorske vlade (→ Crnogorska vlada / Ministarski savjet Knjaževine/Kraljevine Crne Gore (1879–1916)) zamolio vladu u Parizu da ga prihvati kao vršioca dužnosti otpravnika poslova, sve dok crnogorska vlada ne opunomoći državljanina Crne Gore da obavlja dužnost stalnog poslanika u Parizu. Krajem septembra 1915. francusko Ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je od crnogorske vlade da se izjasni da li je otvaranje Crnogorskog poslanstva u Parizu vladina ili Brineova inicijativa. Na upit iz Pariza, crnogorska vlada odgovorila je krajem oktobra 1915, saopštivši da bi bila zadovoljna ako bi se Brineu odobrilo zvanje otpravnika poslova, ali da zbog materijalnih problema nije saglasna sa tim da se otvori poslanstvo u Parizu. Nakon što je 15. novembra 1915. francuskom poslaniku na → Cetinju → Orasu Delaroš-Verneu uručena nota, kojom crnogorska vlada daje saglasnost da se Brineu odobri status otpravnika poslova, francuska vlada je početkom januara 1916. prihvatila Brinea za otpravnika poslova Crne Gore u Parizu. Funkciju otpravnika poslova Luj Brine obavljao je do februara 1917, nakon čega je na dužnost zastupnika otpravnika poslova i generalnog konzula stupio → Dragutin Matanović, bivši sekretar → Ministarstva inostranih djela Kraljevine Crne Gore. Dužnost otpravnika poslova Matanović je obavljao sve do jula 1917, kada je podnio ostavku. Poslije Matanovića, dužnost otpravnika poslova i generalnog konzula Crne Gore u Parizu obavljao je Rene Leturner, koji je do tada imao funkciju crnogorskog vicekonzula u francuskoj prijestonici. Na ovoj dužnosti ostao je do 20. decembra 1920, kada su i zvanično prekinuti diplomatski odnosi između Francuske i Crne Gore.