Prva stranica Oktoiha, NMCG

Štamparija Crnojevića. U doba dinastije Crnojevića, Mletačka republika nije imala samo politički, nego i veliki kulturni uticaj na Crnu Goru. Njen kulturni uticaj očitovao se u različitim oblicima umjetničkog stvaralaštva, pa i u prihvatanju ideja i dostignuća savremenog doba. Takav uticaj Republika je imala i na crnogorske vladare → Ivana Crnojevića i → Đurđa Crnojevića, koji su boravili u Veneciji i sa njenom aristokratijom održavali bliske veze. Iz ovih veza i uticaja nastala je i ideja o osnivanju štamparije na → Cetinju. Crnogorski vladar Đurađ Crnojević je nabavio štampariju u Veneciji između 1490. i 1492. i smjestio je na Cetinju. Glavni razlog za osnivanje štamparije bila je nestašica knjiga za crkvene potrebe. Štamparija je počela s radom 1493. godine. Rad na prvoj knjizi, Oktoihu prvoglasniku, započeo je u proljeće 1493, a okončan je 4. januara 1494. godine. Druga knjiga, Psaltir s posledovanjem, završena je 22. septembra 1494. ili 1495. godine. Četvorojevanđelje je poznato po prepisu iz 1548. godine. Trebnik je sačuvan samo u crkoleškom fragmentu. Od Oktoiha petoglasnika ostao je nepotpuni dečanski primjerak. Trebnik i Cvjetni triod sačuvali su se u nepotpunim primjercima ili u fragmentima. Štamparijom je rukovodio Makarije sa sedam pomoćnika. Kada je Crna Gora pala pod osmansku vlast (1496), njen vladar je morao da napusti zemlju, a štamparija je prestala sa radom.

Literatura: Istorija Crne Gore, knj. 2, tom, 2, Titograd, 1970; J. Grković-Mejdžor, Jezik 'Psaltira' iz Štamparije Crnojevića, Podgorica, 1993; M. Milošević, Testament Đurđa Crnojevića: kritičko izdanje sa komentarom, Podgorica – Cetinje, 1994; R. Šuković, „Crnojevića štamparija u nekim našim enciklopedijama”, Bibliografski vjesnik, 1–2, 1994; Ž. Šćepanović, Kratka istorija Crne Gore: od najstarijih vremena do 1796. godine, Podgorica, 2002; Đ. Borozan, Crnogorske dinastije: Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići, Cetinje, 2015; B. Šekularac, Crna Gora u doba Crnojevića, Cetinje, 2018; B. Šekularac, „Odnosi Crne Gore i Venecije u doba Crnojevića”, Matica, 73, 2018.

M. Premović