Saxifraga tridactylites L.
Saxifraga federici-augusti Biasol. subsp. grisebachii (Degen & Dörfl.) D. A. Webb
Saxifraga aizoides L.
Saxifraga rotundifolia L.
Saxifraga paniculata Mill.
Saxifraga L. (fam. Saxifragaceae), rod kamenjarki, višegodišnjih zeljastih, rjeđe jednogodišnjih biljaka (Saxifraga tridactylites L.), sa jednostavnim i uspravnim stablom. Listovi su cijeli, ovalni do lancetasti, nekad režnjeviti i gotovo okrugli (Saxifraga rotundifolia L.). Na rubu mogu biti kalcifikovani (Saxifraga marginata Sternb.). Donji su obično u rozeti, gornji naizmjenični, izuzetno naspramni (Saxifraga oppositifolia L.). Cvjetovi su petočlani, prašnika je 10, plodnica je podrasla i ima dva vrata, koji ostaju na plodu. Plod je čahura. Latice su čisto bijele (Saxifraga paniculata Mill.), bijele i crveno istačkane (Saxifraga rotundifolia L.), žute (Saxifraga aizoides L.) ili purpurne (Saxifraga federici-augusti Biasol.). U našoj flori raste 26 vrsta i podvrsta kamenjarki, pretežno na otvorenim skeletnim staništima. Neke su graditelji zajednica, kao Saxifrago-Papaveretum kerneri Lakušić (1968) 1970. i Saxifragetum prenjae Horvat 1931, koje definišu → NATURA 2000 stanišni tip 8120 – Krečnjački planinski i alpijski sipari (Thlaspietea rotundifolii) ili Saxifragetum rochelianae Blečić 1958 – NATURA 2000 stanišni tip 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom. Pet kamenjarki su endemi Balkanskog poluostrva, a jedna je opisana na materijalu sakupljenom u Crnoj Gori (blizu Cetinja) i nazvana u čast saksonskog kralja Saxifraga federici-augusti Biasol. Zajedno sa vrstom Saxifraga stellaris L. zaštićena je nacionalnom legislativom.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 131–136. Vilotije Blečić & Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 79–80. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 84–85. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 51–55. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 50. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, Posebna izdanja, Knj. 2, 2005, str. 70–71. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 195–196. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 252–253. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 115–116, 121–122. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 119–130.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 9.
D. Stešević