Rumex alpinus L.
Rumex L. (fam. Polygonaceae), rod štavelja, uglavnom višegodišnjih zeljastih vrsta sa uspravnim, granatim stablom i listovima u polurozeti. Donji su na drškama, kopljasti (Rumex acetosella L.), srcasti (Rumex alpinus L.), izduženi i talasastih ivica (Rumex crispus L.), ili liče na gitaru (Rumex pulcher L.). Listovi stabla su naizmjenični, sjedeći. Cvjetovi su neugledni, šestočlani, sa 6 prašnika i nadraslom plodnicom. Plod je oraščica, okriljena sa tri uvećana unutrašnja cvjetna listića – valve. Njihov izgled je važan karakter vrste: kod Rumex patientia L. su cijele, kod Rumex pulcher L. sa zubićima, kod Rumex conglomeratus Murray sa kvržicama. U našoj flori raste 28 vrsta, podvrsta i hibridnih taksona. Naseljavaju prilično raznolika staništa: slatke vode (Rumex hydrolapathum Huds.), vlažne livade i šume (Rumex sanguineus L.), gradske travnjake, ali i ruderalna staništa (Rumex pulcher L.), planinske kamenjare i točila (Rumex scutatus L.), torove (Rumex alpinus L.). Same su graditelji nekih zajednica: Rumicetum alpini Beger 1922, Rumicetum balcanici Lakušić 1965. Druga zajednica definiše → NATURA 2000 stanišni tip 6430 – Higrofilne visoke zeleni, a njen graditelj je balkanski endem Rumex balcanicus Rech. f. On se nalazi i na listi zakonom zaštićenih vrsta. Štavelji su cijenjeni kao jestive i ljekovite biljke.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 25–27. Radomir Lakušić, Rumex balcanicus Rech. Fil., novi tercijerni relikt u flori Crne Gore, Glasnik Republ. Zav. Zašt. Prirod. – Prirod. Muz., 5, Titograd, 1972/1973, str. 29. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 684–685. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 23–24. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 89–93. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 16–17. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 49–50. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 142. Danijela Stešević & Danka Caković, Katalog vaskularne flore, Tom I, Podgorica, CANU, 2013, str. 120–129. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 223. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 95–96.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 8.
D. Stešević