Pichler, Ratislav Alfred, nastavnik i briolog (?). Biografski podaci izostaju. Radio je kao učitelj tjelovježbe u Kraljevskoj I realnoj gimnaziji u Zagrebu. Iz jednog rada u kojem je obradio mahovine tresetnice sa područja Jugoslavije, jasno je da je imao saradnju sa → Nedeljkom Košaninom i → Karlom Malýem, koji su mu slali briološki materijal na obradu. Iz dva navrata je pisao o → jetrenjačama Jugoslavije, pred početak Drugog svjetskog rata (jedan rad je publikovao u Glasniku Skopskog naučnog društva, 1938/1939; drugi u Šumarskom listu, 1940). U ovim radovima Alfred Pichler navodi podatke drugih autora i daje sistematski prikaz do tada poznatih hepatika u Jugoslaviji, koje su nađene na natrulim panjevima i trulom drveću, kori drveća i grmlju, kao i onih oblika koji sa prvima sačinjavaju na tom supstratu bujnu vegetaciju, a pored toga rastu i na drugim podlogama. Za Crnu Goru se poziva na → Johanna Breidlera (1888) i → Jánosa Szepesfalvija (1931), i navodi sljedeće lokalitete: Hum Orahovski, Rupa Konjska i Zelenika u Boki.

Bibl.: Alfred Ratislav Pihler, Die Lebermoosflora auf morschen Baumstämmen, vermoderndem Holz und auf faulenden Baumstümpfen der Wälder Jugoslaviens, Glasnik Skopskog naučnog društva, 20 (7), Skoplje, 1938/39, str. 141–153. Alfred R. Pichler, Hepatike na kori drveća i grmlja naših šuma, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski list, 7, Zagreb, 1940, str. 337–354.

Lit.: Vukić Pulević, Bibliografija o flori i vegetaciji Crne Gore, Knjiga 1, Titograd, CANU, Odjeljenje prirodnih nauka, 1980, str. 154–155.

S. Dragićević