Pavletić, Zlatko, hrvatski botaničar, briolog i mikrobiolog (Rijeka, 4. IV 1920 – Zagreb, 19. III 1981). Gimnaziju je završio u Rijeci, a biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1950. godine, nakon čega je postavljen za asistenta. Doktorirao je 1956. godine. Vanredni je profesor Sveučilišta od 1964, a redovni od 1969. godine. Predavao je Sistematiku nižih biljaka i Mikrobiologiju. Bavio se sistematikom i ekologijom mahovina, postankom i razvojem sedrenih barijera, biocenozama kraških rijeka i Plitvičkih jezera. Godine 1955. objavio je djelo Prodromus flore briofita Jugoslavije. Na početku ovog rada Pavletić daje istorijat istraživanja mahovina u Jugoslaviji, hronološki i po republikama. Za Crnu Goru navodi sakupljače i autore: → Emanuel Weiss, → Jakob Juratzka, → Johann Breidler, → Antonio Marchese Bottini, → Julius Baumgartner, → Ignaz Dōrfler, → Josef Velenovský, → Bohuslav Horák, → Josef Rohlena, → Franz Matouscheck, → Jan Vilhelm, → Janos Szepesfalvi, József Andrasovszky, → Theodor Soška, → Franz Höhnel, → Karl Loitlesberger, → Albert Latzel, → Josef Podpěra. Ukupno je za Jugoslaviju evidentirano 916 vrsta mahovina, od kojih su 307 iz Crne Gore. Među njima su 46 taksona, čiji je locus classicus u Crnoj Gori: 7 vrsta, 1 podvrsta, 19 varijeteta i 19 formi. Floru mahovina Jugoslavije Pavletić objavljuje 1968. godine. U ovoj knjizi daje opis redova i vrsta sa bogatim ilustrovanim prilozima. Tu je našla mjesto vrsta koju je sam autor opisao – Cinclidotus herzogii Pavletić, otkrivena na slapovima hrvatskih rijeka. Postoje samo tri sigurna dokaza o Pavletićevim dolascima u Crnu Goru. Jedan je krajem 60-ih godina, kada je doveo studente iz Zagreba na višednevnu nastavu, ekskurziju po Crnoj Gori. Sljedeća dva dolaska u Crnu Goru (1973. i 1974) vezana su za veoma uspješnu saradnju crnogorskih i hrvatskih institucija na projektu Živi svijet kanjona rijeke Pive i njenih pritoka. Kao rezultat ovih istraživanja objavljena je 1975. godina u Titogradu koautorska studija: Ekosistem rijeke Pive i biologijska valorizacija njenih voda. Pavletić je proučio i determinisao kolekciju mahovina iz herbarijuma Prirodnjačke zbirke u Titogradu, koju je sabrao kustos → Vukić Pulević, i u koautorstvu su objavljena dva priloga (1975. i 1980). Među 174 evidentirane vrste našlo se 40 koje nijesu bile poznate za floru mahovina Crne Gore.