Parazitne i poluparazitne biljke, biljke koje žive na račun drugih biljaka (domaćina). Parazitne biljke ne proizvode hranljive materije, već ih uzimaju od svog domaćina. S obzirom na to da ne vrše proces fotosinteze, nemaju hlorofila, zelenih pigmenata, koji su za ovaj proces neophodni i predstavljaju tipičnu karakteristiku biljaka. Najčešće su blijedo žute ili roze, sitnih, ili sasvim redukovanih listova. Parazitne biljke nemaju ni korijen; umjesto ovog organa razvijene su haustorije – korjenolike strukture, kojima su povezane sa domaćinom i od njega uzimaju vodu i hranljive materije. Do sada je poznato oko 4.500 vrsta parazitnih biljaka, koje su svrstane u 20 familija. Poluparazitne biljke obavljaju proces fotosinteze, a od domaćina uzimaju vodu i u njoj rastvorene mineralne materije. Paraziti i poluparaziti nanose štetu domaćinu, koji zbog toga zaostaje u rastu i razvoju, a može i da ugine. Određeni paraziti i poluparaziti su vezani samo za jednu vrstu domaćina, dok ima biljaka koje žive na većem broju vrsta. Vrsta Orobanche hederae Duby zabilježena je na jednom lokalitetu u Crnoj Gori, parazitira samo na bršljanu (→ Hedera helix L.), dok poluparazit bijela imela (Viscum album L.) ima preko 100 vrsta domaćina. Neke biljke parazitiraju na stablu domaćina, dok su druge paraziti (poluparaziti) na korijenu. U flori Crne Gore rod Cuscuta L. (vilina kosica) obuhvata najveći broj parazita stabla, dok vrste roda Orobanche L. parazitiraju na korijenu. Uz ove rodove, u crnogorskoj flori se bilježe: Lathraea squamaria L., parazit korijena koji živi na različitim domaćinima; Arceuthobium oxycedri (DC.) Bieb., poluparazitira na stablima vrsta roda Juniperus L., Loranthus europaeus Jacq., poluparazit koji se bilježi na stablu i granama različitih vrsta; više predstavnika poluparazitskih rodova Melampyrum L., Euphrasia L., Odontites Ludw.