Paeonia mascula (L.) Mill.
Paeonia officinalis L.
Paeonia daurica Andrews
Paeonia L. (fam. Paeoniaceae), božur, rod iz istoimene porodice, u našoj samonikloj flori zastupljen sa tri vrste i jednom podvrstom: Paeonia mascula (L.) Mill., Paeonia officinalis L., Paeonia daurica Andrews i Paeonia officinalis L. subsp. banatica (Rochel) Soó, a u ukrasnoj sa nizom varijeteta Paeonia officinalis L. Odlikuje ih višegodišnja zeljasta forma, brojne, jednostavne, cvjetonosne stabljike, koje nose naizmjenično raspoređene, rasperane listove, sa uglavnom cijelim eliptičnim do ovalnim segmentima (Paeonia mascula (L.) Mill.), ovalnim do okruglastim segmentima sa talasastim ivicama (Paeonia daurica Andrews), ili rasperanim lancetastim segmentima (Paeonia officinalis L.), samo središnji list duboko usječen (Paeonia officinalis L. subsp. banatica (Rochel) Soó). Cvjetovi su pojedinačni, krupni, ružičasti. Kod samoniklih vrsta latica je od 5 do 10, a kod ukrasnih znatno više, prašnika je mnogo, plodnica od 2 do 5, plod je čahura, koja je u zrelom stanju postavljena gotovo horizontalno. Cvjetaju s proljeća. Rastu na kamenitim i grmljem obraslim padinama, šumskim sječinama, progalama u brdsko-planinskim predjelima. Narodni travari su cvjetove božura, rjeđe sjeme i podzemni dio biljke koristili za spravljanje ljekovitih preparata i naglašavali da zbog otrovnosti nije preporučljiva upotreba u samomedikaciji. Konzervacijsku važnost imaju: Paeonia mascula (L.) Mill. koja se nalazi na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka i Paeonia officinalis L. koja je na IUCN Crvenoj listi u kategoriji taksona za koje postoji mali rizik od izumiranja (LC). I Paeonia daurica Andrews uz Paeonia officinalis L. subsp. banatica (Rochel) Soó zavrjeđuje status zaštite u Crnoj Gori, jer su jako rijetke i do sada zabilježene samo na nekoliko lokaliteta, prva na → Orjenu, a druga na Moračkim planinama (Stožac, Tali, Korita – Rudna Glava).
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 89. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 242. Kerry S. Walter & Harriet J. Gillett, 1997 IUCN red list of threatened plants, Gland, Switzerland, International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, Species Survival Commission, World Conservation Monitoring Centre, 1998, str. 443. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 56. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 119. Danijela Stešević, Danka Petrović, Nada Bubanja, Snežana Vuksanović & Vera Biberdžić, Contribution to the flora of Montenegro (supplementum to the material for vascular flora of Montenegro), Natura Montenegrina, 7 (3), Podgorica, 2008, str. 472. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 67.
Izv.: Pavle Cikovac, Distribution and ecology of Paeonia daurica Andrews in the Dinaric alps, Internationales Päonien-Symposium im Botanischen Garten München, May 7, 2005, available online: https://www.academia.edu… 2005. Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 9.
D. Stešević