Nymphaea alba L.

Nymphaea alba L. (fam. Nymphaeaceae), bijeli lokvanj, bijeli lopuv, lopuh, vrsta iz porodice lokvanja, koja nalik svom srodniku žutom lokvanju (→ Nuphar luteum (L.) Sm.) ima formu zeljaste trajnice sa rizomom, plutajuće listove na dugim drškama, sa ovalnim liskama, duboko usječenim pri bazi i jednim krupnim, bijelim cvijetom. Listića čašice su 4, latica i prašnika je mnoštvo, tučak je jedan, nadrastao. Cvjeta s kraja proljeća i tokom ljeta, a naseljava stajaće i slabo tekuće vode. Bijeli lokvanj Nymphaea alba L. (syn. Castalia alba (L.) Wood) graditelj je zajednice sa žutim lokvanjem Nymphaeto-Nupharetum lutei Lakušić 1965, a njegovo ime je sadržano u svezi Nymphaeion albae Oberd. 1957, koja objedinjuje sublitoralne zajednice ukorjenjujućih flotantnih biljaka. Pomenuti sintaksoni su ekvivalenti → NATURA 2000 stanišnog tipa 3150 – Prirodne eutrofne vode sa vegetacijom Magnopotamion i Hydrocharition. U svježem stanju svi djelovi biljke su otrovni, međutim, poslije termičke obrade mogu se konzumirati. Jestivim se smatraju mladi izdanci, još neotvoreni cvjetovi i sjemenke. Kao i u slučaju žutog lokvanja, pržene sjemenke se mogu jesti ili koristiti umjesto kafe, dok rizom i cvijet imaju upotrebu u narodnoj medicini.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 72. Vilotije Blečić &, Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 96. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 446–447. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 124. Danijela Stešević & Danka Caković, Katalog vaskularne flore, Tom I, Podgorica, CANU, 2013, str. 281. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 39. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 225.

D. Stešević