Nomenklatura, pojam koji se u biologiji odnosi na način imenovanja taksona. Ona nije uniformna za biljne i životinjske organizme, tako da kao zasebni postoje kodeks botaničke i zoološke nomenklature. Prvi Kodeks botaničke nomenklature je donesen 1867. godine na Međunarodnom kongresu botaničara u Parizu, a posljednji 2017. godine na Međunarodnom kongresu botaničara u Šenzenu. Samo imenovanje vrsta je utemeljeno na principu binarne nomenklature, koju je znatno prije Kodeksa osmislio Carl von Linné. Do tog trenutka važila je polinomijalna nomenklatura, po kojoj su imena vrsta sadržala čak 10-ak riječi: npr. Tradescantia ephemerum phalangoides tripetalum non repens virginianum gramineum = Jednogodišnja zeljasta nepuzeća Tradescantia iz Virdžinije, nalik travi, sa tri krunična listića. Rečeno jezikom binarne nomenklature, u pitanju je vrsta Tradescantia virginiana L. Prvo ime u nazivu vrste određuje pripadnost rodu, a drugo vrsti. Po Kodeksu ime roda je imenica u jednini i piše se velikim početnim slovom. Ona može biti bilo kojeg porijekla, samo se ne smije završavati na -virus ili glasiti kao morfološki pojam, sem ako je opisana prije 1912. godine, i ako je u duhu Lineove binarne nomenklature. Druga riječ u imenu se piše malim slovom i može biti pridjev ili imenica u genitivu, ili čak više riječi, ali povezanih crticom, kako bi imale tretman jedne. Na sličan način Kodeks određuje pravila imenovanja ostalih taksona, a na samom početku predstavlja njihov hijerarhijski niz, u kojem je osnovna → vrsta, kao jedina realna taksonomska kategorija u prirodi.