Draba lasiocarpa Rochel
Draba bertiscea D. Lakušić & Stevan.
Draba L. (fam. Cruciferae), rod iz porodice krstašica, osoben po niskom rastu i uglavnom gracilnoj formi, cijelim, nekad nazubljenim ili trepavičavim listovima u pravoj rozeti ili polurozeti. Cvjetovi su sitni, četvoročlani, u grozdovima, žuti ili bijeli. Plod je ovalna do izdužena pljosnata ljuščica. U našoj flori je zastupljeno 8 vrsta ovog roda. Staništem su vezane za planinske predjele: kamenjare, kamenjarske pašnjake i snježanike, uglavnom na karbonatima. Izuzetak je Draba korabensis Jáv. koja raste u pukotinama silikatnih stijena. Zajedno sa Draba bertiscea D. Lakušić & Stevan. i Draba kuemmerlei Stevan. & D. Lakušić ova vrsta pripada endemičnoj flori Balkanskog poluostrva. Najuže rasprostranjenje ima Draba bertiscea D. Lakušić & Stevan., koja je klasičnim nalazištem vezana za Crnu Goru (Maja Kolata), a arealom za → Prokletije.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 89–90. Dmitar Lakušić & Vladimir Stevanović, Draba bertiscea (D. sect. Aizopsis, Brassicaceae), a new species from Montenegro (Yugoslavia), Willdenowia, 25, Berlin, 1995, str. 77. Vladimir Stevanović & Dmitar Lakušić, Draba (sect. Aizoides) kuemmerlei, nom. nov. (Brassicaceae) – taxonomic, chorological and ecological characteristics, Bot. Chron., 13, Patras, 2000, str. 89. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 67. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 243–244.
D. Stešević