Asphodelus albus Mill.
Asphodelus albus Mill.
Asphodelus albus Mill. (fam. Liliaceae), čapljan, čaplijez, badara/badra, baturica, rašina, višegodišnja zeljasta biljka, sa visokom, uspravnom i golom stabljikom, u čijoj bazi se nalazi raskošna rozeta od dugih, lancetastih, zelenosivih listova, a u vršnom dijelu gust, valjkasti grozd. Cvjetovi su krupni, šestočlani, bijeli, sa uzdužnom zelenkastobraon linijom na svakom listiću ocvjeća. Imaju 6 prašnika, nadraslu plodnicu, iz koje se razvija čahura. Cvjeta s proljeća i uobičajena je vrsta na planinskim travnjacima i proplancima. Sama je graditelj nekih zajednica kao Narcisso-Asphodeletum albae D. Lakušić 1999, koja definiše → NATURA 2000 stanišni tip 6210 – Poluprirodne suve karbonatne livade i pašnjake sa facijesima žbunjaka (Festuco-Brometalia). Veoma reprezentativne sastojine ove zajednice zabilježene su na Javorju (Moračke planine). Od davnina podzemni djelovi čapljana su služili za ljudsku i stočnu ishranu, a sok se koristio kod kožnih i očnih bolesti. Osim pomenute vrste, u našoj flori rastu još dvije i to u Mediteranu i submediteranu: Asphodelus fistulosus L. i Asphodelus ramosus L.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 427. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 49. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 144. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 120. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 83. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Podgorica, Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, Podgorica, 2021, str. 44–45.
D. Stešević