Asperula doerfleri Wettst.

Asperula scutellaris Vis.

Asperula L. (fam. Rubiaceae), lazarkinja, kosmopolitski rod iz porodice broćeva, koji se kao i svi njegovi pripadnici odlikuje pršljenastim rasporedom listova, koji su uglavnom linearno-lancetasti, rjeđe jajasti (Asperula taurina L.), u pršljenu po četiri (Asperula aristata L. f.) ili više njih (Asperula arvensis L.). Cvjetovi obično imaju izduženu cijev, samo su rijetko široko zvonasti (Asperula scutellaris Vis.). Pretežno su bijele boje i u rastresitim cvastima, sa izuzetkom Asperula doerfleri Wettst., kod koje su rozi i u prividnim glavicama. Staništem su vezane za pukotine stijena, bilo na nižim pozicijama u užem Mediteranu (Asperula baldaccii (Halácsy) Ehrend.), ili u visokim, kontinentalnim planinama (Asperula hercegovina Degen), za kamenita i donekle zasjenčena mjesta u širokom visinskom rasponu (Asperula scutellaris Vis.), zatravnjena staništa (Asperula arvensis L.) ili mezofilne šume (Asperula taurina L.). U našoj flori raste 16 vrsta i podvrsta ovog roda, od toga 6 endema Balkanskog poluostrva. Neki od njih su opisani upravo na materijalu sakupljenom u Crnoj Gori, kao: Asperula scutellaris Vis. i Asperula baldaccii (Halácsy) Ehrend. (syn. Galium baldaccii Halácsy). Tri vrste, koje inače nose imena znamenitih botaničara – → Baldacci, → Dörfler i → Wettstein (Asperula baldaccii (Halácsy) Ehrend., Asperula doerfleri Wettst. i Asperula wettsteinii Adamović), nalaze se na nacionalnoj listi zaštićenih biljaka. Baldačijeva lazarkinja ima definisanu IUCN kategoriju ugroženosti u flori Crne Gore – kritično ugrožen (CR).

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 324–327. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 106. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 93–96. Danka Petrović, Danijela Stešević & Snežana Vuksanović, Materials for the Red Book of Montenegro, Natura Montenegrina, 7 (2), Podgorica, 2010, str. 609. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 64–65. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 216. Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 9.

D. Stešević