Petiljevo, praistorijska gradina iznad Gornjeg Šušanja, kod Bara. Do vrha Petiljeva koji predstavlja najistureniju tačku sa koje se dobija vizuelni pregled na cijeli obalni pojas od Ulcinja do izlaska iz Budve, dolazi se strmim usponom, s tim da na pojedinim mjestima postoji stepenište od kamena. Na ovom mjestu → gradina se sastoji od više građevinskih objekata, kućišta i veće fortifikacije. Bedemi su rađeni u tehnici suvomeđe, dostižu na nekim mjestima i do 2 m debljine, i mogu se pratiti čitavom jugozapadnom stranom. Sa istočne strane, prema zaravni Batuša, nalazi se podgrađe, ograđeno debelim zidovima. Jako dobra strateška pozicija ovog mjesta omogućila mu je i kontinuitet u poznijim epohama. Na vrhu → tumula u Petiljevu nalazi se hrišćanski oltar iz srednjeg vijeka, kao i na Veljoj mogili (visina 15 m, širina oko 47 m) koja se nalazi niže, u zaseoku Donji Šušanj. Ova specifičnost koja se javlja na mnogim lokalitetima, ne samo na prostoru crnogorske obale, uslovila je da se nakon primanja hrišćanstva ovdje vrši liturgija na dan sveca kome je posvećen oltar. U Petiljevu to je Sveti Petar, na Veljoj mogili to je Sveti Spas, a na vrhu Rumije Sveta Trojica. Od pokretnih nalaza na lokalitetu Petiljevo pronađena je izvjesna količina tzv. gradinske keramike.

Izvor: Lj. Glušac, O. Velimirović-Žižić, O. Peročević, Izvještaj o izvršenom rekognosciranju samo dijela teritorije SO Bar (dokumentacija CANU), 1978.

M. Zagarčanin