
Ostaci sarkofaga, IV–V v., Doljani, Podgorica

Impost kapitel sa krstom, Doljani, Podgorica

Opšti izgled lokaliteta Doljani, Podgorica

Trikonhos u Doljanima, Podgorica
Doljani, ranohrišćanski i srednjovjekovni lokalitet, sa dvije crkve i grobljem, u istoimenom naselju u Podgorici. Arheološka istraživanja su sprovedena u periodu 1956–1957. na ruševinama trikonhalne crkve, 1958–1959. trobrodne → bazilike i 1982. na srednjovjekovnom groblju. Trobrodna bazilika je skoro kvadratne osnove, dužine sa pripratom 25 m, širine 16 metara. Zidana je pritesanim kamenom. Na istoku je centralna dublja polukružna apsida, a na zapadu priprata koja ima na sjevernoj i južnoj strani dvije manje prostorije – proskomidiju i đakonikon, kojima su dodate još dvije prostorije. U sjevernoj je otkriven bogato ukrašen mermerni sarkofag, opljačkan i sa polomljenim dvoslivnim poklopcem sa akroterijama. Bazilika je najvjerovatnije podignuta krajem V ili u prvoj polovini VI v., na šta upućuje pozicija dvije prostorije u priprati u funkciji proskomidije i đakonikona, tj. svakako prije sredine VI v., kada je modifikovana liturgija, a proskomidija i đakonikon postavljeni sjeverno i južno od oltara. Južno od bazilike je trikonhalna crkva, koju čini glavni dio sa tri duboke konhe, od čega su dvije bočne zidovima od 2 m spojene sa istočnom apsidom, a spolja učvršćene pilastrima i dvije manje konhe ili niše sjeverno i južno od ulaza. Crkva je imala kupolu nepravilne osmougaone osnove. Na zapadu se nadovezuje priprata i atrijum sa više prostorija iz nekoliko građevinskih faza. Priprata se sastoji iz tri dijela sa dvije bočne prostorije, od kojih se u sjevernoj sa apsidom nalazi krstionica. Dužina glavnog dijela sa pripratom je 18,22 m, širina 19,33 m, dužina atrijuma 18,88 metara. Zidana je od naizmjeničnih redova (4–5) kamena i opeke iz ruševina rimske Dokleje (→ Duklja), vezivanih malterom. To je prva i jedina crkva na ovim prostorima za čije građenje je upotrebljena opeka. Na isti način su zidane crkve trolisne osnove Ohrida. Tokom istraživanja otkriveni su djelovi kamenih ukrasa – parapetnih ploča, stubića, greda, impost kapiteli i dr., koji bi mogli poticati iz susjedne trobrodne bazilike. U crkvi i pored nje otkriven je veći broj grobova sa kamenim konstrukcijama, bez nalaza. Izgradnju trikonhosne crkve neki autori datuju u VI v., drugi u 900. pretpostavljajući da je korišćena do XV vijeka. Otkriveno je oko stotinak grobova južno od trikonhosa i istočno od obje crkve, sa konstrukcijama od kamenih ploča bez poklopnica, orijentisanih uglavnom zapad–istok. Hronološki su opredijeljeni u srednji vijek, a prema nekim nalazima u rani srednji vijek. Na Doljane je preseljeno sjedište episkopa nakon razaranja Duklje od strane Gota i zemljotresa iz 518. godine. Pretpostavka je da su ove dvije crkve imale ulogu prijestone i vladarske crkve.
Literatura: В. Кораћ, „Дољани код Титограда, ранохришћанска црква”, Старинар, IX–X, 1958–1959, 1959, 383–386; Ђ. Стричевић, „Ћаконикон и протезис у ранохришћанским црквама”, Старинар, IX–X, 1959, 59–66; Ђ. Стричевић, „Дољани код Титoграда ранохришћанска црква”, „Старинар“, XII, 1961, 281; Ј. Ковачевић, „Црна Гора у доба римског царства”, Историја Црне Горе, I, Титоград, 1967, 247–274; Н. Богосављевић, Манастир Златица, Дољани код Подгорице, Подгорица, 2001; Ђ. Јанковић, Српско поморје од 7. до 10. столећа, Београд, 2007; М. Загарчанин, „Археологија раног хришћанства на простору Јужнојадранске области”, Манастир Рођења Пресвете Богородице – Подластва, Цетиње–Будва, 2019, 75–119.
R. Ćapin, Đ. Ćapin