Podgorička čaša, druga polovina IV – prva polovina V v., Muzej Ermitaž, Sankt Peterburg (Rusija)

Podgorička čaša, staklena zdjela sa Duklje. Posuda kalotaste forme, od bezbojnog i providnog stakla sa urezanim biblijskim predstavama i latinskim natpisima na spoljašnjoj strani, potiče iz druge polovine IV do prve polovine V vijeka. Otkrivena najvjerovatnije 1862. na zapadnoj nekropoli Dokleje na lokalitetu Bjelovine (→ Duklja), Podgorička čaša predstavlja jedinstven primjerak ranohrišćanske umjetnosti na prostoru Crne Gore, moguće lokalnog porijekla. Čuva se u Državnom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu (→ Ranohrišćanska arheologija). Posmatrana sa spoljašnje strane, u nepravilno izvedenoj kružnici na dnu posude nalazi se predstava Avramove žrtve. Frizom na trbuhu nižu se scene iz Starog zavjeta, iznad centralne predstave su Priča o Joni, Jona u utrobi kita i Jona odmara u hladu, zatim Prvobitni grijeh Adama i Eve, Vaskrsenje Lazara, Petar otvara izvor, Danilo među lavovima, Tri mladića u vavilonskoj peći i Priča o Suzani. Sem centralne kompozicije, predstave su praćene natpisima iznad ili između njih, u više redova bez određenih pravila. Korišćena je majuskula i minuskula sa puno pravopisnih grešaka.

Literatura: G. Hoxha, „Commendatio animae – Lutje paradigmë dhe skena biblike në ritin mortor paleokristian nga provinca Praevalis”, Iliria, 34, 2009, 131–152; S. Nagel, „Die Schale von Podgorica, Bemerkungen zu einem ausergewohnlichen christlichen Glas der Spatantike”, Bonner Jahrbücher, 213, 2014, 165–198; М. Живановић, „Преиспитивање чувене подгоричке чаше”, Nova antička Duklja, V, 2015, 77–108.

M. Živanović