Pirlitor, utvrđenje na uzvišenju od 1.450 mnv pri kraju visoravni Jezera iznad rijeke Tare, na udaljenosti 8 km istočno od Žabljaka. Pirlitor je strateški postavljen kao značajni kontrolni punkt srednjovjekovnog putnog pravca od Primorja preko → Onogošta prema Pljevljima, koji je išao prostranom visoravni Jezera, i spuštao se u kanjon Tare i sela Levera (→ Srednjovjekovne komunikacije). Utvrđenje je moguće bilo dvor Sandalja Hranića Kosače (1392–1435) krajem XIV vijeka. U istorijskim izvorima navodi se da je 1453. herceg Stjepan Vukčić Kosača (1435–1466) na Jezerima vodio razgovore sa dubrovačkim poslanicima o miru. Najviše indicija ukazuje da je mjesto susreta bio Pirlitor. Ostatke srednjovjekovnog grada na Pirlitoru predstavlja dio zida kule, koja se nalazi na najvišoj tački uzvišenja, ispod koga je prema Tari bio rov, kao i fragmenti maltera. Sondažnim arheološkim istraživanjima iz 1964. pronađen je veći broj ulomaka keramike, koji su hronološki opredijeljeni u praistoriju i srednji vijek, što potvrđuje da je ovo utvrđenje u dugom vremenskom periodu predstavljalo značajnu tačku zaštite putnog pravca od Primorja prema Pljevljima, čija se trasa, iz praistorijskog, antičkog i srednjovjekovnog perioda, može ubicirati u Leverima.

Literatura: П. Мијовић, М. Ковачевић, Градови и утврђења у Црној Гори, Београд–Улцињ, 1975; D. Gazivoda, „Arheološki lokaliteti na području rijeke Tare”, Glasnik Zavičajnog muzeja u Pljevljima, 7, 2010, 149–150.

D. Gazivoda