Pogled na crkvu sa istočne stane nakon završenih istraživanja, Namastir u Košutićima, Andrijevica (2006)

Osnova crkve, Namastir u Košutićima, Andrijevica (2006)

Namastir, višeslojni arheološki lokalitet, manastirski kompleks u selu Košutiće, u okolini Andrijevice. U središtu sela, ispod Čečevskih strana, na platou koji formiraju četiri velike stijene, nalaze se ostaci starog manastira. Plato, površine od oko 10 ari, na kojem su locirani objekti, prirodno je zaštićen, i gotovo nepristupačan. Na južnoj strani, iznad manastira, uzdiže se velika okomita stijena zvana Namastir, tako da se kompleksu moglo prići sa sjevera, uskom i okomitom stazom, koja krivuda između kamenih blokova. U toku 2005. i 2008. vršena su prvo sondažna, a potom sistematska arheološka istraživanja. Mala jednobrodna crkva sa pripratom zauzima centralni dio platoa, a svojom južnom stranom ukopana je u strminu brda. Crkva je duga 9,2 m, a široka 5,4 m. Rađena je od grubog, djelimično priklesanog kamena, slaganog u pravilne redove, spojene krečnim malterom sa krupnijim rječnim agregatom. Zidovi su široki oko 0,65 m, očuvani u visinu od 1,3 m na južnoj, do 0,3 m na sjevernoj strani objekta. Podužnog je tipa sa pravilnom polukružnom apsidom na istočnoj i vratima, širokim 1,46 m, na zapadnoj strani. Crkva je bila zasvedena podužnim poluobličastim svodom. Sa spoljašnje strane, na uglovima i apsidi, fasada je ukrašena ispuštenim pilastrima i lezenama. Pod crkve je rađen od vodonepropusnog, krečnog maltera, miješanog sa sitno drobljenom opekom, što masi daje crvenkastu boju. Dobro je očuvan u oltarskom prostoru, dok je na preostalom dijelu naosa pohaban do nivoa supstrukcije poda. Na zapadnoj strani otkriveni su ostaci starijeg objekta. Mala crkva, na osnovu nalaza i arhitektonskih karakteristika, datuje se u kraj XIII i početak XIV vijeka. Pored ulomaka keramičkog putira nađeni su gvozdeni krstovi, čiji se kraci završavaju kružnim okulusom (čiraci), karakteristični za stilizovane, rane predstave „Hristovog groba”, kao što je uklesana predstava na stijeni kod manastira → Šudikova. Krst sa šiljcima za svijeće je grčkog tipa sa romboidnim završecima na kracima, po obliku dosta je sličan gvozdenom krstu nađenom u Vladimiru kod Ulcinja (→ Oblik).

Literatura: R. J. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo, 1935; R. Deletić, Manastir u Košutićima i crkva u Konjusima, Andrijevica, 2006; P. Lutovac, „Bjelasica i Komovi, nova arheološka istraživanja”, Tokovi, 1, 2009, 245–256.

V. Lutovac