Stećak na nekropoli Grčko groblje u Zagrađu, Plužine

Nekropola stećaka Grčko groblje u Zagrađu, Plužine

Grčko groblje u Zagrađu, nekropola stećaka istočno od ulaza u srednjovjekovni grad Soko, na Šćepan Polju kod Plužina. Nad sastavcima Pive i Tare, gdje počinje rijeka Drina, uzdiže se stjenovito uzvišenje na kojem su ostaci zidina prijestonog grada, „stolnog mjesta”, vladarske porodice Kosača (→ Soko grad u Zagrađu) i ostaci crkve zadužbine Stjepana Vukšića Kosače (1435–1466) (→ Crkva na Zagrađu). Na nekropoli se nalazi 16 stećaka: 3 tipa sljemenaka, 6 tipa sanduka i 7 tipa ploče, od kojih je jedna prirodnog amorfnog oblika. Rađeni su od lokalnog kamena i uglavnom su neukrašeni. Izdvaja se stećak monumentalnih dimenzija, tipa sanduka na proširenoj stopi sa uklesanim nadgrobnim natpisom Petka krstjanina. Isklesan je od tvrdog bjeličastog pješčara u obliku velikog i masivnog kvadera, čije su stranice zakošene i nešto sužene prema postolju. Njegova dužina iznosi 240 cm, a visina 60 cm. Površine stećka dobro su obrađene i zaravnjene. Na dužoj bočnoj, sjevernoj strani, u širini od 23 cm nalazi se natpis u tri reda. Kako je kamen ispucao, oba gornja desna ugla su oštećena, čime je izgubljeno nekoliko slova iz natpisa. Tekst je pisan u prvom licu, u dva dijela i u dva odvojena natpisa. Prvi dio natpisa na sjevernoj strani glasi: [Ево] поставих биљег за живота: а чеках смрт у Соколу а у милога г(осподин)а војводе Стјепана који ме поштено храњаше: а Бог његову душу (у)сахнувшем јер с(а)м и ја Петко крстјанин. Na čeonoj, istočnoj i užoj strani stećka tekst se nastavlja u pet redova, širine 38 cm, koji glasi: Боже, ја Петко крстјанин, [при-]ми душу моју браћо и дружино молим вас не газите мимоидући јер сам ја био како и ви а ви ћете бити како и ја смртни. Sadržaj natpisa na ćiriličnom pismu iz XV v. je od posebne važnosti zbog istorijskih podataka koje pruža. Datovan je pomenom vojvode Stjepana, što znači da je nastao u periodu od oktobra 1435, kada je knez Stjepan Vukčić Kosača ponio titulu vojvode, do prve polovine oktobra 1448, kada je postao herceg. Petko je u Soko gradu dočekao prirodnu smrt, i u sokolskom podgrađu i sahranjen. Natpis Petka krstjanina značajan je za proučavanje jezičke strukture i epigrafskog ćiriličnog pisma iz XV vijeka. Iz sadržaja i tona ova dva teksta može se zaključiti da ih je dijelila određena vremenska razlika. Prvi i duži tekst Petko je pripremio za života, očekujući neminovan kraj, oslabljen bolešću ili odmaklim godinama, dok je drugi, uklesan po njegovoj smrti, ustvari, molitva Bogu da primi pokojnikovu dušu. Nekropola Grčko groblje Zagrađe 2016. zajedno sa → Barama Žugića i → Grčkim grobljem u Novakovićima upisana je na UNESCO Listu kulturne baštine, zajedno sa nekropolama Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Literatura: В. Ђурић, „Умјетност, Косаче, Стећци”, Историја Црне Горе, II/2, Титоград, 1970, 468–475; Š. Bešlagić, Stećci, Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971; Š. Bešlagić, „Stećci u Pivi”, Starine Crne Gore, 5, 1975, 81–119; П. Мијовић, М. Ковачевић, Градови и утврђења у Црној Гори, Београд–Улцињ, 1975; B. Šekularac, Pivski natpisi, Tragovi prošlosti Crne Gore, Cetinje, 1994; G. Tomović, „Nadgrobni natpis Petka krstjanina”, Zbornik radova sa naučnog skupa „Šćepan Polje i njegove svetinje kroz vjekove”, Plužine, 24–25. septembar 2006, Berane, 2010, 101–121.

M. Cerović