Parapetne ploče iz Sušćepana, kamene ploče u Crkvi Sv. Stefana, kod Herceg Novog. Dvije gotovo identične parapetne ploče sa predstavama grifona uzidane su u zapadnom dijelu sjevernog i južnog zida sadašnje crkve. Ubrajaju se među značajnija djela preromanske kamene plastike. Ne zna se kada je sadašnji jednobrodni hram podignut na temeljima mnogo starije građevine iz VIII vijeka. Predanje kao ktitore pominje kralja Tvrtka I Kotromanića (1353–1391), koji je sazidao → Herceg Novi (1382), nazvavši ga Sveti Stefan i hercega Stjepana Vukčića Kosaču (1435–1466). Nekada je ova crkva bila manjih dimenzija. Više puta je paljena i obnavljana, a konačni oblik je dobila u XIX vijeku. Pored dvije parapetne ploče pronađeno je još manjih ulomaka preromanske kamene plastike. Ploče su veličine 90 x 50 x 16 cm i 91 x 50 x 16 cm, od bijelog mermera, jedna je dobro očuvana, dok je druga na gornjem polju napukla. Na njima su u reljefu izvedene identične predstave. Sa tri strane uokvirene su trostrukom pletenicom sa zrnima ili bobicama, dok je srednje polje podijeljeno na dva dijela. U donjem dijelu je specifičan vegetabilni ornament, udvojena biljna spirala u okviru koje je palmeta. U gornjem dijelu je prikazan grifon – lav sa glavom i krilima orla, predstavljen u pokretu sa raširenim krilima, podignutim repom i podignutom prednjom nogom, koju oslanja na, vjerovatno, zemljin šar. Na krilima i sapima grifona u srcolikom ornamentu urezan je po jedan krst. Ispred grifona je ponovljen motiv spiralne vreže, horizontalno postavljene, čiji se krajevi završavaju sa po jednim krinom. Reljef je izveden vješto i sigurno, sa jakom tradicijom rada u drvetu, koja se ogleda u obradi grifona, gdje su na ravnoj površini detalji, poput perja i kandži, izvedeni duborezom. Ploče su, kao kamene ikone, bile dio pregrade koja je dijelila oltar od broda. One su čuvale carske dveri kroz koje se prolazilo u osveštani oltarski prostor. Fantastična mitska bića, grifoni, ovdje su u ulozi čuvara oltara. Ploče su stilski opredijeljene u period preromanike, datirane okvirno u IX vijek. Nastale su u vrijeme ikonoborstva. Prema materijalu od koga su izrađene imaju analogije u nalazima sa Miholjske → Prevlake, prema motivima sa izuzetno zastupljenim cvjetnim ukrasom na kopčama II Avarskog kaganata, te je vjerovatnije da pripadaju vremenu VIII vijeka.