
Kremeni artefakti iz pećine Bioče, srednji paleolit, JU Muzeji i galerije Podgorice

Potkapina Bioče, Podgorica

Profil pleistocenskih slojeva, Bioče, Podgorica

Grupa kremenih artefakata, srednji paleolit, pećina Bioče, Podgorica
Bioče, plitka pećina na ušću Male rijeke u Moraču, u selu Bioče, kod Podgorice. Arheološka iskopavanja obavljana su sa prekidima, od 1986. do 1997, i novija 2010, 2013. i 2015. godine. U pećini je istražena površina od 45 m² do dubine od oko 3 m. U stratigrafiji naslaga izdvojeno je više slojeva, koji se grupišu u okviru tri stratigrafska kompleksa. Donji kompleks pripada aluvijalnoj ravni Morače i arheološki je sterilan. U srednjem stratigrafskom kompleksu su pronađeni srednjopaleolitski artefakti (→ Paleolit). Za njihovu izradu su, osim lokalnog rožnaca, korišćeni i krečnjački obluci. Među proizvodima okresivanja preovlađuju levaloa i diskoidna jezgra i odbici. Među alatkama su najzastupljenije lateralne i transverzalne postruške, a konstatovane su i uglaste (déjeté) postruške, musterijenski šiljci i drugi tipovi oruđa. Gornji stratigrafski kompleks, koji je uz pomoć14C metoda datovan u period između 33 i 48 hiljada godina, sadržao je izuzetno veliku količinu nalaza. Artefakti su izrađeni od nekvalitetnog rožnaca, prikupljenog iz obližnjih ležišta. Među jezgrima su konstatovani različiti tipovi levaloa i diskoidnih jezgara, kao i volumetrijska jezgra gornjopaleolitskog tipa. Brojni su i tzv. oljušteni komadi. Nalazi iz gornjih slojeva imaju veoma male dimenzije i pripisani su tzv. mikromusterijenu, koji je osim u Bioču, potvrđen i na mnogim drugim nalazištima u jadransko-jonskoj zoni (→ Crvena stijena, Mujina pećina, Asprohaliko, Klisura). Među alatkama preovlađuju postruške, često stanjene ventralnim retušem. Od ostalog oruđa prisutne su nazupčane alatke, probojci, strugači, dlijeta i oruđe sa retuširanim prelomom. Neke alatke izrađene su i od kosti. Osim alatki, u gornjem stratigrafskom kompleksu je nađen i jedan oblutak sa urezima za koje se pretpostavlja da su izvedeni ljudskom rukom. Među ostacima faune se javljaju kosti i zubi tura ili bizona, kozoroga, jelena i pećinskog medvjeda. Najviše kostiju prikupljeno je u tzv. „zoni sa kostima” u kojoj su nađeni i fragmenti smeđeg mineralnog pigmenta.
Literatura: Lj. Đuričić, „A Contribution to Research on Bioče Mousterian”, Glasnik Srpskog arheološkog društva, 22, 2006, 179–196; T. Dogandžić, Lj. Đuričić, „Lithic production strategies in the Middle Paleolithic of the southern Balkans”, Quaternary International, 450, 2017, 68–102; K. Pavlenok, M. Kozlikin, et al., „Style, deficit or reduction? Analysing the Bioče Micro-Mousterian”, Quartär, 64, 2017, 95–106.
B. Mihailović, D. Mihailović, L. Saveljić-Bulatović