Antički brodolomi. Otkrivanje i istraživanje brodoloma pruža arheolozima uvid u „zapečaćene podatke” koji su stvorili uslov za bolje razumijevanje pomorske trgovine. Ipak, često nije lako na osnovu pojedinačnih brodoloma formirati širu, regionalnu sliku kretanja plovila. Tako se može na osnovu nalaza tereta broda pretpostaviti porijeklo i vrsta proizvoda, moguća odredišna tačka, odnosno centar razmjene, ali je ove podatke teško iskoristiti u cilju razumijevanja dugoročnih promjena obrazaca trgovine u okviru širih područja. Sastav tereta antičkih brodoloma i podaci vezani za ovaj tip nalaza ukazuju na varijetet plovidbenih obrazaca u periodu antike. Danas se može zaključiti da je prilikom transporta robe i trgovine istom dominantno korišćen princip plovidbe od jedne do druge, ranije predviđene luke. Svakako, često nije lako podvući jasnu razliku između ovog principa i opcije usputne trgovine, pa su prisutni slučajevi utovara broda robom namijenjenom nekoj određenoj luci/naselju uz koju bi se našla i roba namijenjena za usputnu trgovinu. Dok se trgovina između dva centra oslanjala na dovoljno veliko poznavanje tržišta odredišne destinacije, i time ubjeđenje prodavca da će svoju robu bez problema da proda kada brod stigne u željenu luku, roba koja se usputno distribuirala po svoj prilici mogla je, ali nije morala biti stvar posebne, unaprijed dogovorene porudžbine. U okviru crnogorskog akvatorijuma do danas je konstatovan veći broj brodoloma iz perioda antike. Oni na dubinama do 40 m, pogodnim za rekreativno ronjenje, izuzetno su devastirani i sa njih je izvađen najveći dio materijala, dok je ono što je preostalo uglavnom vrlo fragmentovano i kalcifikovano za morsko dno. Tako su na manjim dubinama konstatovani devastirani lokaliteti – ostaci brodoloma u blizini → Risna, ostrva Žanjice, grebena → Kalafat, uz Platamune, u okviru uvale → Maljevik, → Bigovica i oko → hridi Đeran. S druge strane, dobro su očuvani oni brodolomi nađeni na većim dubinama, u blizini ostrva → Mamule, uz južnu obalu Boke Kotorske (→ Boka kotorska 1, → Boka kotorska 2, → Trašte 1, → Trašte 2), Krekavice (→ Krekavica 1, → Krekavica 2) i u akvatorijumu → Budve (→ Budvanski zaliv 1, → Budvanski zaliv 2, → Budvanski zaliv 3, → Budvanski zaliv 4). Teret brodova mahom su činile amfore, rijetko građevinski materijal. Tipološki i hronološki opseg amfora prilično je širok i datuju se od V v. p. n. e. do V vijeka: tipovi MGS (V–III v. p. n. e.), grčko-italskih (V–II v. p. n. e.), Lamboglia 2 (II–I v. p. n. e.), Brindizi (II–I v. p. n. e.), Dressel 6A (I v. p. n. e. – I v.), rodskih (I v. p. n. e. – II v.), Forlimpopoli (I–II v.) i amfora sjevero-afričke provenijencije (I–V v.).