Plavi kamen (modra galica, bakrov sulfat), hemijsko neorgansko jedinjenje, koje se upotrebljava u zaštiti vinove loze od plamenjače. Koristi se za pripremu bordovske čorbe, kojom se suzbija plamenjača. Bordovska čorba je vodeni rastvor bakrovog sulfata i gašenog kreča, u odgovarajućoj razmjeri (1 kg bakrovog sulfata i 1,25 kg gašenog kreča, rastvorenih u 100 l vode, daju 1% bordovsku čorbu). Djelotvorno štiti i od drugih bolesti vinove loze i preporučuje se i za preventivna tretiranja vinove loze, u koncentraciji 2–3%, u → periodu mirovanja vinove loze. Preporuku za upotrebu bordovske čorbe u zaštiti od peronospore dao je, 1885, francuski botaničar Pierre Marie Alexis Millardet, koji je slučajno zapazio njen učinak, obilazeći oblast Bordoa (čuveni vinogradarski region u Francuskoj), u potrazi za lijekom protiv ove bolesti. Na pojavu plamenjače i mjere na suzbijanju ove bolesti u Crnoj Gori prvi je ukazao → Filip Franjo Jergović, na osnovu čega se prvi put primijenilo tretiranje vinove loze plavim kamenom (konjskim kamenom) u cilju zaštite od plamenjače. Po Jergovićevoj preporuci, nabavljene su pumpe za prskanje vinove loze radi kvalitetnije zaštite vinograda od plamenjače.
LITERATURA: M. Mijušković, „Rad na unapređenju poljoprivrede i razvoj naučnih ustanova u Crnoj Gori”, Šezdeset godina Poljoprivrednog – Biotehničkog instituta Titograd (1937–1977), Podgorica, 1997; I. Sokolić, Veliki vinogradarsko vinarski leksikon, Novi Vinodolski, 2006; A. Pejović, „Jedan dokument o pojavi peronospore (plamenjače) u Crnoj Gori”, Arhivski zapisi – časopis za arhivsku teoriju i praksu, 1–2, Cetinje, 2020.
A. Martić