Mapa vinogradarskog subregiona Šćepan Polje

Vinogradarski subregion (podregion/vinogorje) Šćepan Polje, vinogradarsko geografsko područje u sastavu vinogradarskog regiona Crnogorski sjever. Nalazi se u KO Brijeg kod Šćepan Polja, na mjestu spajanja rijeka Tare i Pive, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Obuhvata manji prostor obradivih površina, do 550 m nadmorske visine, iznad desne obale rijeke Pive, od naselja Paklice do njenog spajanja sa rijekom Tarom, i lijeve obale rijeke Tare, od naselja Babino Brdo do njenog spajanja sa rijekom Pivom. Površina subregiona je 99,86 ha. Obuhvata KO Brijeg u administrativnoj opštini Plužine.

Klimatske karakteristike. Za prikaz vrijednosti klimatskih podataka i → bioklimatskih indeksa korišćeni su interpolisani podaci u mjestu Šćepan Polje (→ (Vinogradarski region Crnogorski sjever). VEGT je 18,3°C (topla klima). WI je 1.482°C, što svrstava ovaj subregion u II(B) zonu. HI je 20.144°C (HI-1/umjerena klima). CI je 10,9 °C (CI+2 /veoma hladne noći). DI je 134 mm (DI-1/poluvlažna klima). NO je 0,5. N35 je 0,4. Srednja godišnja temperatura je 13,8°C. Srednja temperatura za → period vegetacije vinove loze je 18,3°C. Srednji datum početka perioda vegetacije je 25. mart, a završetka 21. novembar. Srednja suma aktivnih temperatura u periodu vegetacije je 4.195°C. Srednji datum posljednjeg proljećnog mraza je 20. mart, a prvog jesenjeg mraza 28. novembar. Srednja godišnja suma padavina je 1.317 mm, a u vegetaciji 671 mm. U najsušnijim mjesecima (jul i avgust), srednje sume padavina su 53 mm i 62 mm, tokom kojih je prosječno najmanje padavinskih dana (oko 6 u toku mjeseca), dok je prosječan broj dana sa jakim padavinama, u toku najsušnijih mjeseci, 1–2 dana po mjesecu. Subregion obuhvata relativno malu oblast u sjevernom pograničnom dijelu Crne Gore, sa mikroklimom lokalno toplijom od svoje okoline.

Zemljišne karakteristike. Glavni tipovi zemljišta su smeđa zemljišta – kambisoli (oko 72%) i sirozemi – regosol (oko 27%).

Preporučene i dozvoljene sorte. U vinogradarskom području Crnogorski sjever ne postoje vinogradi za komercijalnu proizvodnju grožđa, kao ni podaci o ispitivanjima sorti vinove loze i kvalitetu grožđa i vina. Na osnovu ispitanih klimatskih i zemljišnih faktora, kao i drugih ekoloških uslova, zaključeno je da u ovom području ima mogućnosti za gajenje sorti koje imaju raniji period sazrijevanja grožđa i koje su otpornije na niske temperature.

U ovom subregionu nema evidentiranih proizvođača grožđa, kao ni vinograda za komercijalnu proizvodnju grožđa i vina, dok manji vinogradi i pojedinačni čokoti vinove loze postoje samo na okućnicama.

IZVOR: Studija o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore), Podgorica, 2017.

V. Maraš