
Osnovna škola „Živko Džuver”, Bobovo, Pljevlja

Osnovna škola „Živko Džuver”, Bobovo, Pljevlja
Osnovna škola „Živko Džuver”, Bobovo, Pljevlja, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja nastavlja tradiciju prve škole u Bobovu – osnovane 1896. u privatnoj kući Garana Pupovića (u zaseoku Zasada). Pve godine škola je imala 15 učenika, a među njima su bile tri učenice. Prvi učitelj bio je Milan Šulev Džambasan(ović) iz Tepaca (Žabljak), koji je bio đak Bogoslovsko-učiteljske škole na Cetinju (→ Učiteljske škole). Mještani su učitelju odredili godišnje plaćanje, vrijedno otprilike – „metar ječma, krompira i nešto malo mrsa”. Od 1897. Crna Gora je preuzela finansiranje škole u Bobovu. Godišnja plata učitelja Džambasana, koju je dobijao sa Cetinja, iznosila je 144 perpera. Škola je 1898. nastavila rad u zaseoku Moraice, u kojem je u tri razreda nastavu pohađalo 48 učenika. Iz zaseoka Moraice škola je preseljena na Zbornu Glavicu, gdje su mještani Bobova u jesen 1899. sagradili novu školu. Za učitelja u Bobovu Crna Gora je početkom šk. 1900/01. god. imenovala Toma Joksimovića iz Berana, koji je završio Bogoslovsko-učiteljsku školu u Prizrenu. Joksimović je ujedno bio i upravitelj zatarskih škola. Turci su 1911. nasilno spriječili rad škole na Zbornoj Glavici. Većina đaka iz Bobova nastavila je školovanje u susjednoj Ograđenici. Mještani Bobova tajno su otvorili školu u pećini iznad Tare, a nastavu u tri razreda pohađao je 41 učenik. Učitelj je bio Petar Ranitović. Škola u Bobovu (na Zbornoj Glavici) ponovo je otvorena 1913, a učitelj je bio Milutin Dabetić iz Berana. Radila je do polovine 1914, kada je zatvorena zbog izbijanja Prvog svjetskog rata. Nastavila je rad 1918. na Zbornoj Glavici, gdje je radila sve do 1928. godine. Tada je u zaseoku Točak izgrađena nova školska zgrada, pa je škola premještena u taj zaseok. Izbijanjem rata 1941. škola u Bobovu prestaje sa radom. Tokom rata razrušena je školska zgrada. Nastavila je sa radom početkom 1945, a učiteljica je bila Mila Božović. Upisom učenika u peti razred šk. 1959/60. god. škola u Bobovu prerasta u osmogodišnju. Nastava se izvodila u privatnoj kući Luke Svrkote na Jelovom Panju. Nova školska zgrada u Bobovu – u zaseoku Jelovi Panj, izgrađena je 17. septembra 1960. godine. Taj datum obilježava se kao Dan Škole. Školske 1962/63. god. četvororazredne škole u mjestima Točak, Slatina i Ograđenica postaju područna odjeljenja matične osmorazredne škole na Jelovom Panju. Škola nosi ime Živka Džuvera, narodnog heroja iz toga kraja. U školi se od šk. 2011/12. god. u svim razredima realizuju obrazovno-vaspitni programi devetogodišnje osnovne škole. Školske 2023/24. god. u matičnoj školi u Bobovu nastavu su pohađala dva učenika.
Osnovna škola Ograđenica počela je sa radom 1898. u kući Mihaila Starčevića. Prve godine u prvi i drugi razred bio je upisan 31 učenik, a među njima su bile i četiri djevojčice. Škola je 1900. premještena u kuću Živka Džuvera. Prvi učitelj bio je mještanin Milovan Starčević, đak Bogoslovsko-učiteljske škole na Cetinju. Crna Gora ubrzo je preuzela izdržavanje škole. Od septembra 1899. škola je radila u kući Marka Tanjevića u Slatini. Za potrebe izvođenja nastave ubrzo je podignuta školska zgrada, pa se škola iz Slatine ponovo vraća u Ograđenicu. Škola je radila do polovine 1915, kada je prekinula rad zbog ratnih zbivanja, a jedna grupa učenika otišla je na front. Nastava je obnovljena nakon stvaranja Kraljevine SHS 1919. godine. Nema podataka o broju učenika u tom periodu. Škola je radila u kući Pavla Tanjevića u Slatini. Nije radila tokom rata 1941–1945. godine. Školska zgrada u ratu je izgorjela. Ponovo je otvorena 1949. u privatnoj kući. Od jeseni 1952. učenici su pohađali nastavu u novoizgrađenoj školi. Do otvaranja ove škole djeca sa tog područja nastavu su pohađala u Slatini. Školske 1961/62. god. škola je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Zbog nedostatka učenika prestala je sa radom šk. 1997/98. godine. Osnovna škola Slatina počela je da radi u jesen 1930. u novoj školi koju su sagradili mještani. Prve godine u sva četiri razreda bilo je upisano tridesetak učenika. Do otvaranja ove škole djeca sa toga područja nastavu su pohađala u školi u Ograđenici. Prvi učitelj u školi bio je Milovan Starčević. Nije radila za vrijeme rata 1941–1944. godine. Nastavila je sa radom u jesen 1944. u privatnoj kući Branka Tanjevića – jer je školska zgrada izgorjela tokom rata. Ubrzo je sredstvima zajednice i radom mještana izgrađena nova školska zgrada. Sve do šk. 1961/62. god. škola je radila samostalno, a onda je kao područno odjeljenje priključena matičnoj školi. Osnovna škola Točak počela je sa radom 1928. u novoizgrađenoj školskoj zgradi. Od šk. 1962/63. god. funkcioniše kao područno odjeljenje matične škole. Školske 2023/24. god. u tom područnom odjeljenju nastavu je pohađao jedan učenik.
Literatura i izvori: R. Petković-Popović, V. Šalipurović, Srpske škole i prosveta u zapadnim krajevima Stare Srbije u XIX veku, Priboj, 1970; V. Šalipurović, Kulturno-prosvetne i političke organizacije u Polimlju i Raškoj 1903–1912, Nova Varoš, 1972; M. Jelovac, Bobovo, sto godina škole (1896–1996), Bobovo, 1996; V. Despotović, Pljevaljsko školstvo do 1998. godine, Pljevlja, 1999; B. Radošević, Škole u pljevaljskom kraju do Prvog svjetskog rata, Podgorica, 1999; M. Vasović i dr., Istorija Pljevalja, Pljevlja, 2009; M. D. Ćirović Ljutički, Pljevlja u Kraljevini Crnoj Gori – dokumenta (1912–1915), Beograd, 2013; M. D. Ćirović Ljutički, Pljevlja u arhivskim dokumentima Knjaževine/Kraljevine Crne Gore – dokumenta (1878–1913), Beograd, 2016; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; MPNI, dokumentacija.
V. Konjević