Osnovna škola „Šunjo Pešikan”, Trešnjevo, Cetinje, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja osnovana 1870. kao državna škola. Iste godine u Crnoj Gori otvorene su 24 osnovne škole. Tada je postojala 31 osnovna škola – unutar njih nastavu su pohađala 1.424 đaka (među njima su bile 72 djevojčice). U Trešnjevu je ranije postojala škola u kojoj su učenici izučavali glagoljicu. Radila je u kući Šakića. Prvi učitelj bio je mještanin Đukan Zvicer, kojeg je imenovalo Glavno školsko nadzorništvo (→ Kontrola i savjetovanje u crnogorskom školskom sistemu). Plemenski kapetan Nikola Banićević uz pomoć mještana Cuca obezbijedio je uslove za rad škole. Škola nije radila tokom Veljeg rata (1876–1878). Obnovila je rad 1881. godine. Od 1885. do 1907. zbog nedovoljnog broja učenika (zakonom predviđeno 25 učenika, kasnije 20) radila je naizmjenično sa školom na Bati – u intervalima od po tri godine. U izvještaju revizora za 1890. navodi se da je škola u Trešnjevu posjedovala svoju zgradu, koja je imala jednu učionicu i „još tri odjeljenja za učitelja i jedan magacin za drva”. Prestala je sa radom 1915. godine. Potom je radila od 1918. do 1941. godine. U oktobru 1944. nastavila je rad kao četvorogodišnja škola. Školske 1955/56. god. otvoren je peti razred, pa je time škola počela da prerasta u osmogodišnju. Školska zgrada renovirana je 1971. godine. Za potrebe stanovanja prosvjetnih radnika 1977. dograđen je montažni objekat. Nakon zemljotresa 1979. školska zgrada ponovo je renovirana. Nosi ime revolucionara Šunja Pešikana, koji je bio učenik te škole. Od šk. 2012/13. god. u školi se realizuju programi u devetogodišnjem trajanju. Škola je odlikovana Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1986). Školske 2023/24. god. imala je devet učenika i 11 zaposlenih. Nema područnih odjeljenja.

Osnovna škola Rokoči otvorena je 1954. kao četvororazredna. Radila je u privatnoj kući Perišića. Funkcionisala je kao samostalna škola, a potom kao područno odjeljenje matične škole. Prestala je sa radom 1966. godine. Osnovna škola Kobilji Do počela je sa radom 1948. kao četvororazredna. Nastava se odvijala u novosagrađenoj školskoj zgradi, koju su podigli mještani. Samostalno je radila do 1962, kada je postala područno odjeljenje matične škole. Škola je oštećena u zemljotresu 1979, pa se nastava odvijala najčešće u privatnim kućama. Prestala je sa radom šk. 2002/03. godine. Osnovna škola Bata (Cucka) počela je sa radom u septembru 1878. u novosagrađenoj školskoj zgradi kao trorazredna. Prvi učitelj bio je Jovan Jovetić iz Ćeklića. Godine 1886. nastavu je pohađalo 49 učenika. Školska zgrada sagrađena je 1885, a izgorjela je 1904. godine. Zbog nedovoljnog broja učenika od 1885. do 1907. naizmjenično je radila sa školom u Trešnjevu. Nije radila tokom balkanskih ratova i tokom Prvog svjetskog rata. Radila je između dva svjetska rata. Nastavila je rad nakon rata, kada je renovirana u ratu oštećena školska zgrada. Nakon dogradnje školske zgrade 1951, otvoren je peti razred. Tada počinje da prerasta u osmogodišnju i postaje matična škola za područna odjeljenja u mjestima – Trnjine, Prentin Do, Gornja i Donja Zaljut, Ržani Do i Proseni Do. Zbog manjeg broja učenika 1971. ponovo postaje četvorogodišnja. Nosila je ime Đorđija Markovića, revolucionara iz toga kraja. Funkcionisala je kao područno odjeljenje OŠ „Šunjo Pešikan” u Trešnjevu – do zatvaranja šk. 2003/04. godine. Osnovna škola Trnjine počela je sa radom šk. 1910/11. god. u novosagrađenoj školskoj zgradi. Školske 1912/13. god. učitelj je bio Đuro Stojković. Školske 1913/14. god. radila je kao četvororazredna, a nastavu je pohađalo 68 učenika. Nakon Drugog svjetskog rata radila je kao samostalna četvorogodišnja osnovna škola. Školske 1961/62. god. pripojena je kao područno odjeljenje školi na Bati, a desetak godina kasnije prestala je sa radom. Osnovna škola Prentin Do otvorena je nakon Drugog svjetskog rata kao četvororazredna. Nastava se odvijala u školskoj zgradi sagrađenoj 1947. godine. Imala je jednu učionicu i stan za učitelja. Radila je kao područno odjeljenje škole na Bati. Prestala je sa radom šk. 1980/81. godine. Osnovna škola Gornja Zaljut počela je sa radom 1940. u privatnoj kući. Nakon Drugog svjetskog rata radila je kao samostalna četvororazredna škola. Početkom šezdesetih godina prošlog vijeka postala je područno odjeljenje škole na Bati. Prestala je sa radom 1971. godine. Osnovna škola Donja Zaljut otvorena je 1936, kada je nastavu pohađalo 36 učenika. Nakon Drugog svjetskog rata radila je kao četvorogodišnja samostalna ustanova. Nova školska zgrada sagrađena je 1947. godine. Potom je radila kao područno odjeljenje škole na Bati – do šk. 1992/93. god., kada je prestala sa radom. Osnovna škola Ržani Do počela je sa radom nakon Drugog svjetskog rata kao četvororazredna. Školske 1961/62. god. postala je područno odjeljenje škole na Bati. Zatvorena je nakon nekoliko godina rada. Osnovna škola Proseni Do počela je sa radom u novembru 1952. godine. Radila je kao četvororazredna samostalna ustanova do šk. 1961/62. god., kada je postala područno odjeljenje škole na Bati. Prestala je sa radom početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Osnovna škola Gradina osnovana je spajanjem osnovnih škola u Prosenom Dolu i Ržanom Dolu. Radila je kao područno odjeljenje škole u Trešnjevu. Prestala je sa radom šk. 1983/84. godine. Osnovna škola Grab otvorena je nakon Drugog svjetskog rata. Radila je kao četvorogodišnja škola do njenog zatvaranja pedesetih godina prošlog vijeka. Osnovna škola Kućišta – nema podataka kada je otvorena. Radila je nakon Drugog svjetskog rata. Školske 1962/63. god. imala je status osmogodišnje matične škole, u čijem sastavu je bilo područno odjeljenje u mjestu Jezer, koje je prestalo sa radom. Osnovna škola Jezer otvorena je 1937. godine. Nakon prekida nastave tokom rata nastavila je rad u januaru 1945. godine. Nastava se izvodila u privatnim kućama. Godine 1952. preseljena je u zaselak Brijeg. Od 1962. radila je kao područno odjeljenje osmogodišnje škole u Kućištima. Prestala je sa radom 1972. godine.