Osnovna škola „Savo Kažić”, Barutana, Podgorica, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja nastavlja tradiciju prvih osnovnih škola na području Lješanske nahije – škole u selu Gradac, koja je funkcionisala od 1863, i škola u selima Kornet i Relezi, koje su počele raditi deceniju kasnije. Škola nosi ime Sava Kažića, vijećnika AVNOJ-a. Prva škola u Lješanskoj nahiji otvorena je u selu Gradac – u kući sveštenika Stevana Kažije. U školi je dvije godine radio Milivoje Stanojević, učitelj iz Srbije, koji je potom dao otkaz i odselio se u Srbiju. Prvi učitelji u toj školi bili su Milo Pejović, Jovan Uskoković i Vidak Pejović. Građani Lješanske nahije, uz manju pomoć države, 1870. kupili su kuću na tromeđi selâ Gradac–Parci–Staniseljići i adaptirali su je za školu. U toj zgradi četvororazrednu školu 1871. pohađalo je 65 učenika. Škole u selima Kornet i u Relezi počele su da rade na zahtjev mještana selâ – Draževina, Krusi, Kornet, Relezi, koji su zbog udaljenosti odbijali da djecu šalju u školu u selu Gradac. Kuću za školu u selu Kornet ustupio je pop Risto Vukčević. Škola je 1873. imala 36 učenika u prvom, drugom i trećem razredu. Učitelj je bio Jovan Vukčević. Škola u Relezima 1873. imala je 35 učenika prvog, drugog i trećeg razreda. Učitelj je bio Milutin Bojović. Škola u selu Gradac radila je redovno, ali sa manjim prekidima usljed ratova, nerodnih godina i siromaštva. Nije imala vodu za piće. Prema izvorima šk. 1890/91. god. prvi put u prvi razred upisana je djevojčica. Ostao je zapažen rad učitelja Janka Uskokovića i Vidaka Pejovića, koji su istovremeno radili u selu Gradac, sa manjim prekidima kada je Uskoković službovao u selu Kornet, a Pejović u selu Relezi. Uskoković je ostavio tri važna pisana traga – ljetopise škola u selima Gradac i Kornet i kratke istorijsko-geografske podatke o Lješanskoj nahiji (Uvod Zemljopisa Lješanske nahije). Glavno školsko nadzorništvo (→ Kontrola i savjetovanje u crnogorskom školskom sistemu) 1887. tražilo je od učitelja da napišu pet teorijskih predavanja na zadate teme iz života i rada škola. U radovima lješanskih učitelja mogu se naći podaci o njihovom nastavnom radu, tematici i sadržaju roditeljskih skupština, načinima rješavanja prestupa učenika i njihovih međusobnih sporova, susretima učitelja i učenika tokom ljetnjeg odmora, njihovim nastojanjima u pogledu profesionalnog razvoja, te o pokretanju prve čitaonice u selu Gradac. Zgrada škole koja nastavlja ovu tradiciju izgrađena je 1895. kao državni magacin baruta za vojne potrebe Knjaževine Crne Gore (otuda naziv mjesta Barutana). Ustupanjem Ministarstvu prosvjete 1919. počela je da radi kao prosvjetna ustanova – kao četvororazredna škola. U preuređenoj i adaptiranoj zgradi nastava se izvodila od 1920. godine. U početku su školu pohađala djeca iz Liješnja, Bigora, Brežina, Briđa, Begove Glavice i Goljemada, a po zatvaranju škole u Draževini i djeca iz selâ – Kornet, Podstrana i Gornji Kokoti. Radila je bez prekida do 1941. godine. Budući da je školska zgrada oštećena tokom Drugog svjetskog rata, u prvim poslijeratnim danima nastava se odvijala u tri privatne kuće. Škola je kao četvorogodišnja nastavila rad 1946. u renoviranom školskom objektu. Godine 1947. dobila je status sedmorazredne. Poslije dvije godine dobila je status osmogodišnje osnovne škole, a tada je imala do 300 učenika. Gradačka škola prestala je da radi kao njeno područno odjeljenje, kao i škola u Buronjima. Škola danas prati najsavremenije zahtjeve obrazovno-vaspitnog sistema. Školska zgrada je sanirana, nabavljena je interaktivna tabla, obezbijeđen je školski inventar – za učionice i za potrebe nastavnog osoblja, osposobljen je protivpožarni sistem, restaurirana je spomen-bista i u školski objekat dovedena je pitka voda. Školske 2012/13. god. počela je realizacija obrazovno-vaspitnih programa devetogodišnje škole u svim razredima. Školske 2023/24. god. nastavu od prvog do devetog razreda pohađalo je 36 učenika.