Osnovna škola „Pavle Žižić”, Njegnjevo, Bijelo Polje

Osnovna škola „Pavle Žižić”, Njegnjevo, Bijelo Polje, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja nastavlja tradiciju prve škole u tom kraju – osnovane 1924. godine. To je bila četvororazredna škola, a nastava se odvijala u školskoj zgradi sagrađenoj 1924. na zemljištu koje je za tu namjenu poklonio mještanin Mihailo Veličković. U ratnom periodu 1941–1945. škola nije radila. Školska zgrada uništena je tokom rata. Nastava je obnovljena u oktobru 1944, angažovanjem → Pavla Žižića, povjerenika za prosvjetu Sreskog narodnooslobodilačkog odbora Bijelog Polja. U tom periodu otvorene su škole sa po dva razreda – u Gubavču (u vodenici Ramiza Bučana) i Njegnjevu (u kući Dimitrija Đakovića). Školske 1946/47. god. počele su pripreme za izgradnju nove školske zgrade, koja je dovršena 1948. godine. Škola je tada imala 152 učenika i dva učitelja. Školske 1959/60. god. upisano je prvo odjeljenje petog razreda. Time škola počinje da prerasta u osmogodišnju. U početku je bilo šest odjeljenja, a četiri učitelja i jedna učiteljica radili su sa njima. Škola je u četiri razreda imala 110 dječaka i 110 djevojčica. Učenici iz Sutivana prevozili su se lađom preko Lima do škole u Njegnjevu. Problem je kasnije riješen izgradnjom žičanog mosta preko Lima. Odlukom SO Bijelo Polje iz 1961. osmogodišnje škole na području opštine postale su sabirne (matične). Škola u Njegnjevu postala je matična i imala je samo jedno područno odjeljenje – Narodnu osnovnu školu u Sutivanu, koja je do tada funkcionisala kao samostalna četvororazredna škola. Početkom šk. 1965/66. god. škola u Kukuljama priključena je kao područno odjeljenje školi u Njegnjevu. Dan oslobođenja Jugoslavije – 15. maj, određen je za Dan škole u Njegnjevu. Školske 1966/67. god. i škola u Orahovici priključuje se kao područno odjeljenje školi u Njegnjevu. Rješenjem SO Bijelo Polje iz 1967. škola u Njegnjevu dobila je ime Pavla Žižića, predratnog učitelja i revolucionara, zahvaljujući čijem radu je krajem Drugog svjetskog rata i nakon njega došlo do otvaranja mnogih škola u Bjelopoljskom srezu. Školske 1988/89. god. formirana je osmogodišnja škola u Sutivanu (→ Osnovna škola „9. maj”, Sutivan, Bijelo Polje), pa ta škola nije više bila funkcionalni dio škole u Njegnjevu. Njoj su kao područna odjeljenja pridružene škole u Kukuljama i Orahovici. Školske 1990/91. god. škola u Njegnjevu dobila je rekonstruisanu i dograđenu školsku zgradu. Od šk. 2010/11. god. u svim razredima škole realizuju se obrazovno-vaspitni programi devetogodišnje osnovne škole. Školske 2023/24. god. matičnu školu u Njegnjevu pohađalo je 266 učenika. U njenom sastavu funkcioniše područno odjeljenje u Gubavču.

Osnovna škola Gubavče počela je sa radom 1925. godine. Radila je sve do početka Drugog svjetskog rata kao samostalna ustanova. Tada prekida rad – sve do šk. 2001/02. god., kada postaje područno odjeljenje matične škole. Školske 2023/24. god. nastavu u Gubavču pohađalo je 29 učenika.

Literatura i izvori: M. Korać, „Razvoj osnovnog obrazovanja u opštini Bijelo Polje”, Vaspitanje i obrazovanje, br. 5, Titograd, 1976; Bijelo Polje, monografija, Bijelo Polje, 1987; R. Medojević, Najstarija bjelopoljska škola 1845–2000, Bijelo Polje, 2002; R. K. Medojević, S. R. Radović, Osnovna škola „9. maj” Sutivan, Bijelo Polje, 2008; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; OŠ „Pavle Žižić”, Njegnjevo, Bijelo Polje, dokumentacija; MPNI, dokumentacija.

V. Konjević