
Obrazovni centar, Šavnik

Obrazovni centar, Šavnik, hol sa rekvizitima
Obrazovni centar, Šavnik, javna ustanova za obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja, a obezbjeđuje i smještaj, ishranu i vaspitanje učenika. Centar je formiran odlukom Vlade Crne Gore 2006. godine. U okviru Obrazovnog centra posluju ustanove: JU Osnovna škola ,,25 maj” – Šavnik, JU Srednja stručna škola, Šavnik, Dječji vrtić i Đački internat. Obrazovni centar u Šavniku, kao nasljednik navedenih obrazovno-vaspitnih ustanova, dobitnik je više nagrada i priznanja, a među njima se ističe Nagrada oslobođenja Šavnika – ,,22 jul”.
Školske 1986/87. god. u Šavniku počinje i predškolsko vaspitanje i obrazovanje – unutar dvije mješovite grupe bilo je 50 polaznika. Školske 2000/01. god. dvije grupe imale su 20 polaznika. Školske 2023/24. god. u okviru Obrazovnog centra funkcionisao je i Dječji vrtić sa 11 upisanih dječaka i djevojčica, uzrasta od treće do šeste godine. JU Osnovna škola ,,25 maj” – Šavnik baštini tradiciju prve škole u Šavniku, osnovane šk. 1870/71. godine. (Godine 1869. osnovana je privatna i prva škola u Drobnjaku, u selu Previš. Radila je jednu godinu, a učitelj je bio Jako Kostić.) Prvi učitelj škole u Šavniku bio je Milosav Tomić, sveštenik iz Previša. Radila je u privatnoj kući, ali već sljedeće godine prelazi u još nedovršenu školsku zgradu. Školske 1872/73. god. u tri razreda bila su upisana 62 učenika. U vrijeme balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata škola je radila sa prekidima, a od 1919. obnovljen je rad škole u četvororazrednom trajanju. Škola je imala 150 učenika, a dobila je naziv – Državna narodna škola, Šavnik. Školske 1937/38. god. imala je 124 učenika (83 dječaka i 41 djevojčica). Rad škole prekinut je u vrijeme Drugog svjetskog rata, a obnovljen je 1945. godine. Radila je u nacionalizovanoj i adaptiranoj hotelskoj zgradi („Tomić”) sve do 1967, kada je useljena u novu školsku zgradu. Naziv je dobila u čast rođendana Josipa Broza Tita (Dan mladosti). Škola je šezdesetih godina XX vijeka postala matična za područna odjeljenja u – Bijeloj, Dužima, Komarnici, Miloševićima, Mokrom, Pošćenju, Grabovici, Dubrovsku i Godijeljima. Osnovna škola Bijela počela je sa radom šk. 1897/98. god. kao privatna. Radila je u privatnoj kući sve do 1915, kao i za vrijeme okupacije u Prvom svjetskom ratu, ali i u međuratnom periodu – sve do 1941. godine. Poslije 1945. obnovila je rad i prerasla je u osmorazrednu školu – OŠ ,,Milisav Šćepanović”. Školske 2003/04. god. postaje područno odjeljenje OŠ ,,25 maj” u Šavniku. Školske 2023/24. god. kao područno odjeljenje imala je sedam učenika (tri dječaka i četiri djevojčice). Osnovna škola Duži osnovana je 1913. godine. Od 1960. radi kao područno odjeljenje OŠ „25. maj” u Šavniku. Nije prekidala rad ni za vrijeme svjetskih ratova. Školske 2023/24. god. u njoj su u tri razreda učila tri učenika. Osnovna škola Komarnica otvorena je šk. 1919/20. god. u privatnoj kući, da bi šk. 1931/32. god. dobila novu zgradu. U vrijeme Drugog svjetskog rata prekidala je rad, da bi poslije rata imala i do 70 učenika. Kao područno odjeljenje gasi se šk. 1999/2000. god. zbog nedostatka učenika. Osnovna škola Miloševići osnovana je šk. 1919/20. god. i radila je u privatnoj kući do podizanja školske zgrade šk. 1931/32. godine. Kao područno odjeljenje škole u Šavniku gasi se 1975. godine. Osnovna škola Mokro otvorena je u privatnoj kući šk. 1935/36. god., a prestala je sa radom šk. 1997/98. god. kao područno odjeljenje. Osnovna škola Pošćenje osnovana je šk. 1935/36. god., a kao područno odjeljenje gasi se šk. 2006/07. godine. Osnovna škola Grabovica otvorena je šk. 1935/36. god. i funkcionisala je kao područno odjeljenje OŠ ,,25 maj” u Šavniku. Područno odjeljenje prestalo je sa radom. Osnovna škola Dubrovsko osnovana je 1945, a od šezdesetih godina XX vijeka područno je odjeljenje škole u Šavniku. Imala je prekida u radu, da bi područno odjeljenje obnovilo rad 2009. godine. Školske 2023/24. bile su upisane tri učenice. U početku je samostalna škola bilo i područno odjeljenje u Godijeljima, koje je ugašeno šk. 2018/19. godine. Školske 1977/78. god. matična škola sa područnim odjeljenjima imala je 302 učenika, a od tada broj učenika počeo je da opada, da bi šk. 1997/98. god. matična škola sa područnim odjeljenjima imala 226 učenika. Školske 2023/24. god. matična škola sa područnim odjeljenjima u Bijeloj, Dubrovsku i Dužima imala je devet odjeljenja sa 59 učenika (20 dječaka i 39 djevojčica). U Obrazovnom centru na nivou srednjeg obrazovanja realizuje se program iz područja rada – poljoprivreda, prehrana i veterina, a završeni srednjoškolci stiču zvanje – poljoprivredni tehničar, što pripada IV stepenu stručne spreme. Srednjoškolsko obrazovanje u Šavniku počinje šk. 1976/77. god., kada se počinju školovati učenici u okviru I stepena škole srednjeg usmjerenog obrazovanja. Reformom školstva krajem šk. 1987/88. god. prerasta u Srednju školu, Šavnik. U njoj su se školovali učenici za zanimanje IV stepena (organizator kulturnih aktivnosti) i III stepena (metalsko-mašinski smjer). Odlukom Ministarstva prosvjete (→ Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija) škola je ukinuta šk. 1989/90. godine. Škola je nakon pauze od jedne školske godine (1990/91) ponovo otvorena šk. 1991/92. god., kada nastaje Srednja stručna škola, iz koje se kasnije profiliše Srednja poljoprivredna škola. Učenicima srednje škole prostorije za rad ustupila je OŠ ,,25 maj” u Šavniku. Dom učenika u početku je imao oko 100 korisnika i od otvaranja srednje škole do njenog zatvaranja bio je smješten u zgradi bivše bolnice. Školske 2023/24. god. imao je 12 korisnika. Školske 2006/07. god. srednju školu pohađalo je 69 učenika – u četiri razreda, a šk. 2023/24. god. 18 učenika – u prvom razredu bilo je deset učenika, u drugom i trećem razredu bio je po jedan učenik, a u četvrtom razredu bilo je šest učenika.
Literatura i izvori: V. Vuković, Škola u Drobnjaku 1870–1941, Šavnik, 2004; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; MPNI, dokumentacija.
I. Radulović