Obrazovni centar, Plužine

Todor i Vukosav Topalović, biste

Obrazovni centar, Plužine, javna ustanova za obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja. U ustanovi su obezbijeđeni smještaj, ishrana i vaspitanje učenika. Centar je formiran odlukom Vlade Crne Gore, a počeo je sa radom 2009. godine. U okviru njega posluju ustanove koje su do njegovog formiranja samostalno funkcionisale: JU Dječji vrtić, Plužine, JU Osnovna škola „Braća Topalović”, Plužine, JU Srednja mješovita škola, Plužine (Obrazovni centar, Plužine) i JU Dom učenika, Plužine.

Dječji vrtić, Plužine počeo je sa radom 1989. u okviru đačkog doma. Samostalno funkcioniše od 1990, pod nazivom JU Dječji vrtić, Plužine. Od početka radi u novosagrađenom objektu, koji ima kapacitet da primi 80 polaznika. Prve godine nakon osnivanja vrtić su pohađala 53 polaznika. Radio je kao samostalna ustanova do 1. septembra 2009, od kada je u sastavu Obrazovnog centra. Školske 2023/24. god. vrtić u Plužinama imao je 43 polaznika. OŠ „Braća Topalović” u Plužinama počela je sa radom šk. 1944/45. godine. Nastava se odvijala u kući Blagoja Adžića. Do otvaranja ove škole đaci iz Plužina pohađali su škole u mjestima Krstac i Goransko, a manji broj đaka pohađao je školu u Miloševićima. Prvi učitelj bio je Vasilije Adžić, profesor matematike. Školske 1960/61. god. sagrađena je nova školska zgrada u Plužinama, u koju je preseljena i osmogodišnja škola sa Goranska (na Goransku je ostalo područno odjeljenje). Zbog izgradnje vještačke akumulacije Pivskog jezera, škola je 1975. izmještena iz starih Plužina u školsku zgradu u novosagrađenom naselju. Godine 1961. postala je sabirna za četvorogodišnje škole sa tog područja. Kao područna odjeljenja pridružene su joj škole na Goransku, u Smriječnu, Miloševićima, Mratinju, Boričju i Brljevi. Nakon ukidanja starijih razreda u do tada osmogodišnjim školama u mjestima – Miljkovac (1979), Crkvičko Polje (1985) i Trsa (2003), te škole su, sa svojim područnim odjeljenjima, nastavile da funkcionišu u okviru škole u Plužinama. Škola u Miljkovcu imala je područna odjeljenja u mjestima – Rudinice, Bezuje, Borkovići i Dubljevići. U mjestima Brijeg, Jerinići i Barni Do – bila su područna odjeljenja škole u Crkvičkom Polju, a u mjestima Pišče, Nedajno, Nikovići i Unač – područna odjeljenja škole u Trsi. Škola u Plužinama od 1979. nosi naziv „Todor Topalović” – po narodnom heroju koji je poginuo na Sutjesci 1943. godine. Godine 1983. dobila je novo ime – OŠ „Braća Topalović”. U sastavu Obrazovnog centra iz Plužina škola funkcioniše od 2009. godine. Od šk. 2010/11. god. u svim razredima škole realizuje se obrazovno-vaspitni program devetogodišnje osnovne škole. Školske 2023/24. god. matičnu školu u Plužinama pohađalo je 113 učenika. Ima područna odjeljenja u mjestima – Bezuje, Borkovići, Crkvičko Polje, Goransko, Dubljevići i Smriječno. Škola je dobitnik opštinske nagrade „4. avgust” za 1978. godinu. Osnovna škola Goransko počela je sa radom krajem 1878. godine. To je prva državna osnovna škola na području Pive. Ranije je na ovom prostoru postojala škola u Manastiru Piva (→ Skriptorij i biblioteka u Manastiru Piva). Prve godine rada u školu na Goransku upisano je 70 učenika. Nastava je izvođena godinu dana. Nema podataka o njenom radu naredne dvije godine. Prema nekim izvorima, vjerovatno je zbog bolesti učitelja došlo do prekida rada. Nastavila je rad šk. 1881/82. godine. Tada je imala samo prvi razred, a nastavu je pohađalo 47 učenika. Školske 1882/83. god. škola je bila dvorazredna – sa ukupno 59 učenika. Prvi učitelj bio je Pivljanin Obren Niković, kasnije plemenski kapetan i predsjednik Okružnog suda u Nikšiću. Otvaranje škole na Goransku izazvalo je veliko interesovanje u čitavoj Pivi, pa su nastavu u njoj pohađala i djeca iz susjednih sela. Sve do šk. 1884/85. god. nastava se odvijala u staroj neuslovnoj zgradi. Izgradnja objekta za izvođenje nastave, „o trošku cijele kapetanije”, započeta je 1881, a okončana je 1883. godine. Škola je radila do početka Drugog svjetskog rata. Nastavila je rad šk. 1944/45. godine. Ime revolucionara Veljka Mićanovića, koji je poginuo u ratu 1942, dobila je pedesetih godina XX vijeka. Školske 2023/24. god. školu na Goransku pohađala su tri učenika. Osnovna škola Crkvičko Polje – Rudina (Donje Crkvice) počela je sa radom šk. 1883/84. godine. To je bila druga državna škola na području Pive (prva je otvorena na Goransku). Prve godine školu je upisalo 38 učenika, a među njima su bile samo dvije učenice. Nastava je izvođena u privatnoj kući Joksima Živkovića na Rudini. Od šk. 1884/85. god. nastava se izvodila u novosagrađenom objektu – brvnari. Imala je jednu učionicu, hodnik i stan za učitelja. Prvi učitelj ove škole bio je Mirko Vujačić (iz Crmnice), koji je u Crkvičkom Polju službovao šk. 1888/89. i 1889/90. godine. Sve do 1949. radila je kao četvororazredna škola, kada postaje osmogodišnja i kao takva radila je sve do 1985. godine. Od 1959. nastava se izvodila u zgradi zadružnog doma na Križevcu. Od 1970. nosi naziv – Osnovna škola palih boraca, Crkvičko Polje. Zbog smanjenog broja učenika 1985. ukidaju se stariji razredi (peti–osmi), a škola postaje područno odjeljenje OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Školske 2023/24. god. ovo područno odjeljenje pohađala su dva učenika. Osnovna škola Bezuje počela je sa radom 1899. kao privatna škola. Nastava se izvodila u privatnoj kući, a mještani su snosili troškove njenog rada (plata učitelju, materijalni troškovi i dr). Školu su pohađala djeca sa područja selâ – Borkovići, Dubljevići i Bezuje. Školske 1900/01. god. bio je upisan 21 učenik. Radila je do kraja šk. 1903/04. godine. Nema podataka o njenom daljem radu u tom periodu. Nastavila je rad poslije Drugog svjetskog rata kao četvororazredna osnovna škola. U tom statusu radila je do 1961, kada postaje područno odjeljenje škole u Miljkovcu. Nakon što je toj školi 1979. ukinut matični status, područno odjeljenje u mjestu Bezuje pripalo je OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Školske 2023/24. god. ovo područno odjeljenje pohađao je jedan učenik. Osnovna škola Boričje počela je sa radom 1901. kao četvororazredna škola. Prve godine upisano je 15 učenika. Učitelj je bio Arsenije Dubljević. Radila je i šk. 1902/03. godine. Nema podataka o njenom daljem radu u tom periodu. Nastavila je rad šk. 1945/46. godine. Od 1960. nosi ime Mitra Kecojevića, borca NOR-a, zamjenika komandanta bataljona, koji je poginuo 1942. godine. Škola je radila kao samostalna ustanova do 1961, kada postaje područno odjeljenje OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Prestala je sa radom 2008. godine. Osnovna škola Mratinje počela je sa radom 1899. u privatnoj kući. Prve godine upisano je 25 učenika, među kojima je bilo i šest učenica. Učitelj je bio Vladimir Prlja, koga je godinu dana kasnije naslijedio Bogdan Mučalica. Škola je radila bez prekida sve do Drugog svjetskog rata. Tokom rata školska zgrada je izgorjela. Nakon rata škola je nastavila rad kao četvororazredna samostalna ustanova. U tom statusu funkcionisala je do 1961, kada je kao područno odjeljenje priključena OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Prestala je sa radom 2022. godine. Osnovna škola Smriječno otvorena je 1922. kao četvororazredna škola. Nastavila je rad 1945. kao samostalna ustanova. Godine 1961. postala je područno odjeljenje OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Školske 2023/24. god. to područno odjeljenje pohađao je jedan učenik. Osnovna škola Pišče počela je sa radom 1903. godine. Te godine upisana su 54 učenika. Nastava se odvijala u privatnim kućama. Učitelj je bio pop Jovan Žugić. Škola nije radila u periodu 1911–1918, kao ni za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nova školska zgrada izgrađena je 1927. godine. Školska zgrada zapaljena je tokom rata 1943, a obnovljena je 1948. godine. Radila je kao samostalna ustanova do 1961, kada je kao područno odjeljenje priključena osnovnoj školi u Trsi. Nakon ukidanja osmogodišnje škole u Trsi 2003, četvororazredno područno odjeljenje u Pišču priključeno je OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Prestalo je sa radom 2022. godine. Osnovna škola Trsa počela je sa radom 1906. godine. Nema podataka o broju učenika. Prvi učitelj bio je Savo Uskoković. Radila je sve do Drugog svjetskog rata. Nastavila je rad šk. 1944/45. god. u privatnoj kući Jokanovića. Od šk. 1957/58. god. nastava se izvodila u prostorijama Mjesnog narodnog odbora. Od 1966. nosi ime Dušana Vukovića, borca i revolucionara iz tog kraja, koji je strijeljan 1942. godine. Sve do 1957. bila je četvororazredna. Nakon toga radila je kao osnovna osmogodišnja škola. Prestala je sa radom 2003. godine. Osnovna škola Nedajno počela je sa radom šk. 1908/09. god. u privatnoj kući. Prve godine bilo je upisano 36 učenika, među kojima su bile i četiri učenice. Prvi učitelj bio je Ilija Davidović, u čijoj kući je i izvođena nastava. Počela je rad kao privatna, da bi od naredne godine radila kao državna škola. Nije radila u periodu 1916–1918, kao ni tokom Drugog svjetskog rata (1941–1945). Nastavila je rad šk. 1945/46. godine. Od 1958. nosila je ime Milorada Žarkovića, koji je kao pripadnik SKOJ-a poginuo u ratu 1944. godine. Od 1961. do 1980. radila je kako područno odjeljenje OŠ „Dušan Vuković” u Trsi. Godine 1980. škola je zatvorena. Osnovna škola Borkovići počela je sa radom 1897. kao privatna škola. Te godine bilo je upisano 30 učenika, a među njima su bile tri učenice. Nastavu su pohađala djeca iz selâ – Borkovići, Dubljevići i Bezuje. Radila je kao trorazredna, a njene troškove snosili su mještani Borkovića i Dubljevića. Prestala je sa radom 2001. godine. Nova škola u Borkovićima sagrađena je 1932. godine. Nakon Drugog svjetskog rata radila je kao četvororazredna samostalna ustanova – do 1961. godine. Tada postaje područno odjeljenje OŠ „Vasilije Pejović” u Miljkovcu. Kada je prestala sa radom škola u Miljkovcu, područno odjeljenje u Borkovićima pripojeno je OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Školske 2023/24. god. u područnom odjeljenju u Borkovićima bila su upisana tri učenika. Osnovna škola Nikovići (Gornje Crkvice) počela je sa radom 1925. godine. Radila je kao četvororazredna samostalna škola. Od 1961. radi kao područno odjeljenje OŠ „Dušan Vuković” u Trsi. Prestala je sa radom 1986. godine. Osnovna škola Unač počela je sa radom 1925. kao četvororazredna. Rad u školi prekinut je početkom rata 1941, a nastavljen je šk. 1944/45. godine. Samostalno je radila do 1961, kada postaje područno odjeljenje OŠ „Dušan Vuković” u Trsi. Prestala je sa radom šk. 1990/91. godine. Osnovna škola Krstac počela je sa radom šk. 1927/28. god. kao četvorogodišnja. Prestala je sa radom 1976. godine. Osnovna škola Brijeg (Šćepan Polje) počela je sa radom šk. 1935/36. godine. Radila je kao četvororazredna škola u privatnim kućama do šk. 1946/47. godine. Do 1961. bila je samostalna ustanova, kada je postala područno odjeljenje osnovne škole u Crkvičkom Polju. Prestala je sa radom 1983. godine. Osnovna škola Barni Do počela je sa radom 1964. u novoj školskoj zgradi. Radila je do 1998, kada je zatvorena. Ponovo je otvorena 2010. godine. Prestala je sa radom 2020. godine. Osnovna škola Dubljevići prvi put počela je sa radom 1919. godine. Te godine, na zahtjev mještana, škola je iz Borkovića preseljena u Dubljeviće, gdje je radila do 1923. godine. Tada je škola ponovo preseljena u Borkoviće. Škola u Dubljevićima otvorena je 1952. kao četvororazredna. Tokom šk. 1963/64. i 1965/66. god. škola je imala i peti i šesti razred, koji su ukinuti naredne godine. Do 1961. radila je kao samostalna ustanova, kada je postala područno odjeljenje OŠ „Vasilije Pejović” u Miljkovcu. Nakon ukidanja osnovne škole u Miljkovcu 1979, područno odjeljenje u Dubljevićima pripalo je OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Područno odjeljenje prestalo je sa radom 2000, a ponovo je otvoreno 2014. godine. Školske 2023/24. god. područno odjeljenje u Dubljevićima pohađao je jedan učenik. Osnovna škola Brljevo počela je sa radom 1947. godine. Radila je kao četvororazredna do šk. 1974/75. god., kada prestaje sa radom. Osnovna škola Miloševići počela je sa radom 1922. kao četvororazredna. Funkcionisala je kao samostalna ustanova do 1961, kada je postala područno odjeljenje OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Radila je do 2001, kada je zatvorena. Osnovna škola Jerinići počela je sa radom šk. 1944/45. godine. Školska zgrada sagrađena je u jesen 1944. godine. To je bila četvorogodišnja škola, a u prvim godinama rada imala je od 50 do 60 učenika. Od osnivanja je radila kao samostalna ustanova. Srednom pedesetih godina XX vijeka kao područno odjeljenje pripojena je matičnoj školi u Crkvičkom Polju. Prestala je sa radom 1986. godine. Osnovna škola Miljkovac počela je sa radom šk. 1925/26. god. kao četvororazredna škola. Prve dvije godine radila je u privatnoj kući Đura Pejovića. Nova škola napravljena je 1928, a izgorjela je 1943. tokom rata. Nije radila u periodu 1941–1944. godine. Školska zgrada obnovljena je 1948. godine. Odlukom SO Plužine od šk. 1958/59. god. nosi ime Vasilija Pejovića, narodnog heroja iz tog kraja. Prerasla je u osmogodišnju školu šk. 1962/63. godine. Nova školska zgrada izgrađena je šk. 1964/65. godine. U tom periodu imala je status matične škole, kojoj su pripadala područna odjeljenja: Rudinice, Bezuje, Borkovići i Dubljevići. Zbog smanjenog broja učenika 1979. ukidaju se viši razredi, a škola sa područnim odjeljenjima pripojena je OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Radila je kao četvorogodišnja do 1984, kada je prestala sa radom. Osnovna škola Rudinice otvorena je 1920. kao četvororazredna škola. Nakon 1945. radila je kao samostalna četvororazredna ustanova. Godine 1961. postala je područno odjeljenje OŠ „Vasilije Pejović” u Miljkovcu. Kada je ukinuta škola u Miljkovcu (1979), područno odjeljenje u Rudinicama pripojeno je OŠ „Braća Topalović” u Plužinama. Prestala je sa radom 2021. godine. Osnovna škola Manastir Piva počela je sa radom šk. 1946/47. god. – pod nazivom Viša osnovna škola. Bila je u rangu tadašnje niže realne gimnazije. Nakon dvije i po godine rada došlo je do transformacije osnovnog i gimnazijskog obrazovanja. Dotadašnje osnovne četvorogodišnje škole prerasle su u sedmogodišnje, a šk. 1950/51. god. u osmogodišnje škole. Gimnazija je dobila status četvorogodišnje srednje škole. Niži razredi gimnazije postali su stariji razredi osnovne škole. Srednja mješovita škola u Plužinama počela je sa radom šk. 1976/77. god. kao škola usmjerenog srednjeg obrazovanja i vaspitanja. U njoj se u prva dva razreda nastava izvodila prema programu zajedničkih osnova. Školske 1985/86. god. počela je sa radom gimnazija (prirodno-matematički smjer) kao područno odjeljenje Gimnazije u Nikšiću. Te školske godine počelo je i trogodišnje obrazovanje za elektromehaničara mašina i opreme. Program ekonomske struke i trogodišnja škola za elektromontera trajali su do šk. 1989/90. godine. Gimnazija je šk. 1991/92. god. radila kao samostalna obrazovna ustanova, a od šk. 1992/93. god. bila je u sastavu Srednje mješovite škole. Od 1999. funkcioniše kao JU Srednja mješovita škola. U sastav Obrazovnog centra u Plužinama ušla je 2009. godine. U Obrazovnom centru na nivou srednjeg obrazovanja realizuju se programi opšteg smjera gimnazije i obrazovni program iz područja rada – trgovina, turizam i ugostiteljstvo (za zanimanje tehničar prodaje). Školske 2023/24. god. nastavu srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja pohađala su 62 učenika. Dom učenika u Plužinama počeo je sa radom 1978. godine. U Plužinama je šk. 1946/47. god., kada je počelo gimnazijsko obrazovanje u Manastiru Piva, otvoren i Dom učenika – internat. Bio je smješten u manastirskim konacima. Niža gimnazija je nakon dvije godine rada i reforme obrazovanja prestala sa radom. Dom je nastavio da radi. Nakon prelaska škole iz Pivskog manastira, internat je nastavio rad na Goransku. Spavaonice su bile u kuli Lazara Sočice. Potreba za otvaranjem doma učenika naročito je došla do izražaja nakon ukidanja viših razreda osnovne škole u mjestima udaljenim od Plužina. Dom je na početku rada imao 22 učenika osnovne škole i srednje škole za usmjereno obrazovanje. Namjenski objekat izgrađen je 1985. godine. Od 1991. Dom učenika radio je kao javna ustanova, a od 2009. ušao je u sastav Obrazovnog centra. Školske 2023/24. god. u Domu je boravilo 15 učenika.

Literatura i izvori: Đ. Pejović, Razvitak prosvjete i kulture u Crnoj Gori: 1852–1916, Cetinje–Titograd, 1971; R. Delibašić, Razvoj školstva i pedagoške misli u Crnoj Gori 1830–1918, Titograd, 1980; Lj. Žarković, Nedajno u Pivi na Durmitoru, Podgorica, 1999; Ljetopisi osnovnih škola u Knjaževini Crnoj Gori 1885–1908, zbornik dokumenata, priredio P. Vukić, Cetinje, 2003; B. Dubljević, Planina pivska, Beograd, 2006; B. Tadić, Lj. Žarković, M. Tripković i dr., Monografija Piva i Pivljani – V/1 Školstvo, Podgorica–Plužine, 2010; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; Obrazovni centar, Plužine, dokumentacija; MPNI, dokumentacija.

V. Konjević