Balšić, Jelena (Prilepac, 1368 – Beška gorica, Skadarsko jezero, 1443), književnica, ktitorka. Rođena je kao treća kćerka srpskog kneza Lazara i knjeginje Milice. Sa sedamnaest godina otac ju je udao za gospodara Zete Đurađa II Stracimirovića Balšića. Poslije Đurađeve smrti nekoliko godina upravljala je Zetom sa sinom Balšom III. Nakon smrti drugog muža, bosanskog vojvode Sandalja Hranića (1435), povukla se na ostrvo Beška (Skadarsko jezero), gdje je kao produkt njene epistolarne komunikacije sa duhovnikom Nikonom Jerusalimcem nastao Gorički zbornik (→ Pisarska djelatnost i biblioteke u manastirima i crkvama), pisan duhovnikovom rukom. Zbornik se sastoji od tri dijela i predstavlja vrstu male srednjovjekovne enciklopedije, u kojoj su zastupljeni spisi iz geografije i geometrije, žitija, monaška pravila i putopis. Ovaj tekst pripada tipu autorskog zbornika, koji svjedoči o obrazovanju i interesovanjima naručiteljke. U Goričkom zborniku postojale su tri Jelenine poslanice, od kojih je u cjelini sačuvana samo jedna – Otpisanije bogoljubno. Osim podataka o religioznim temama, Jelena je od Nikona tražila i informacije koje se tiču opšteg obrazovanja. Za Jelenu Balšić vezuje se i testament pisan 1442, iz kojeg se vidi da je posjedovala biblioteku. Sahranjena je 1443. u Manastiru Starčeva gorica (Skadarsko jezero).

Literatura: S. Tomin, „Bibliografija radova o Jeleni Balšić (između 1366. i 1371–1443)”, Knjiženstvo, br. 1, 2011; Žene Crne Gore, Podgorica, 2022; B. Šekularac, Crnogorske vladarke plemkinje i princeze, Podgorica, 2023.

K. Rakočević