Plavi dvorac (dvorac prijestolonasljednika Danila), 1895, Cetinje

Cetinje, Plavi dvorac, arhitektura, anonim (1894/95), dvorac prijestolonasljednika Danila Petrovića (1871–1939); reprezentativna građevina smještena u ambijentu između dva najveća gradska parka, duž Katunske (sada Njegoševe) ulice. Među najljepšim je palatama u Crnoj Gori. Strogo simetričnog koncepta, objekat je izgrađen u stilu kasnog ampira, a čine ga prizemlje, sprat i potkrovlje. Zidan je kamenom, međuspratna konstrukcija je bila drvena, a krovni pokrivač je eternit. Raskošnost fasadnih površina ostvarena je kroz plastična i koloristička rješenja maltera, bijelih kamenih elemenata i teracom obloženih stubova. Karakterističnu estetiku objektu daju dvojni pilastri obrađeni bordo vještačkim kamenom. Stubovi s korintskim kapitelima, na krajevima pilastra, dijele fasadu na tri dijela po vertikali, dok bočnim fasadama flankiraju uglove palate. Horizontalna podjela fasade izvedena je kordonskim vijencem. Bijela kamena dekoracija krasi polukružne prozore, vrata, balkon na spratu čeone fasade i potkrovni vijenac. Lučni centralni ulazni portal sa finim amvonskim polukružnim stepenicama od kamenog masiva natkriljuje elegantan, odmjeren konzolni balkon, koji formira prijestonu sliku knjaževskog dostojanstva na fasadi dvorca. Sam ulazni hol sa raskošnim dvokrakim kamenim stepeništem, centralno postavljenim, simetrično organizovanim salonskim odajama, visokim plafonima sa štukaturama, prozorskim bonigracijama i ponekim do danas zadržanim lusterom, te mozaik parketom, ukazuje na rafiniran ukus graditelja i stanara ovog dvorca. Moćne raskošne stepenice sa prvog sprata, iza objekta, odvodile su prijestolonasljednički par i goste na prijeme u dvorskom parku (danas Njegošev park) sa velikim dvorskim jezerom, u kojem se čamcima veslalo, a bio je instaliran i podijum za skejting. Objekat se koristio kao rezidencija prijestolonasljednika Danila do 1916. Između dva rata i kasnije u Jugoslaviji palata je ofarbana u plavo, te je tako dobila naziv „Plavi dvorac”. Između dva svjetska rata, u palati je bila smještena gimnazija, zatim je bila u funkciji Muzeja NOB-a, umjetničke galerije, a danas je rezidencija predsjednika Crne Gore. Objekat ima status kulturnog dobra.

Literatura: D. Martinović, U. Martinović, Cetinje: spomenici arhitekture, Cetinje, 1980; B. Milić, Urbano nasljeđe Crne Gore sa posebnim osvrtom na razvoj Cetinja, doktorska disertacija, 1988; S. Mitrović, „TOP TEN – deset najljepših palata Crne Gore”, EXPLORER, 2010.

S. Mitrović

.