Žunjić, Kosta, vajar-autodidakt (Poljice, Danilovgrad, 1928 – Podgorica, 1993). Osnovne i postdiplomske studije završio je na PMF-u u Zagrebu, oblast Biologija. Radi skulpture u drvetu (slobodne forme, reljefe). Materijal (grane, korijenje, debla) nalazi u kanjonima crnogorskih rijeka i Primorju (maslina). Poštujući organska svojstva – oblike i unutrašnje samorječivosti drveta, na njemu likovno interveniše, stvarajući forme koje karakterišu emotivna stanja: lirsko (Bijeli jelen, 1984; Tango, 1985) i tragično (Hirošima, 1970; Bitka za ranjenike, 1976), i formalni izraz: realno, asocijativno i apstraktno (Rađanje planete, 1988; Evolucija, 1986, Forma viva, 1990). Samostalne izložbe: Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Budva, Titograd/Podgorica (retrosp. 1991; posth. 1994). Kolektivno je izlagao na više izložbi. Dobitnik je Nagrade za skulpturu Saveza sindikata Crne Gore (1974, 1978) i Nagrade „Zlatni kist” na Međunarodnoj izložbi u Zagrebu (1989). Bio je član, a jedno vrijeme i predsjednik, UILUCG-a (1973–1988), sa kojim izlaže u Crnoj Gori i inostranstvu. Bio je član ULUCG-a od 1987.