Palata Bronza, sredina XVIII v., Perast

Perast, Palata Bronza, arhitektura, anonim (sredina XVIII v.). Nalazi se u istočnom dijelu Perasta, zvanom Luka, uz samu obalu. Palata je dio arhitektonske cjeline koju čine starije stambene zgrade, u okviru kojih je već krajem XVI v. postojala kula Matoševića, kao jedan od važnih odbrambenih punktova grada. Centralna zgrada ovog starijeg kompleksa imala je spoljašnje dvokrako stepenište do visine prvog sprata i podužni balkon na strani prema moru. Uz ovu zgradu je sredinom XVIII v. dozidana Palata Bronza. Porodica Bronza doselila se vjerovatno iz Skadra, a pripadali su kazadi (bratstvu) Šilopi. Bili su vrsni pomorci i trgovci. Njihov prvi brod „Santa Maria di Scarpello” pominje se u arhivskim spisima još 1591. Kapetani Ivan i Josip Bronza su za uspješnu borbu protiv gusara dobili mletačko odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv. Marka. U XIX v., za vrijeme austrougarske vladavine, Palata Bronza je služila kao Carinarnica (otuda i naziv za nju „Dogana”), a danas je u njoj Župni ured. Palata Bronza tipična je barokna palata, sa prizemljem, spratom i trećom etažom u obliku belvedera. Belveder ima bočno dozidane karakteristične barokne volute. Na glavnoj fasadi u prizemlju se nalazi portal „u bunjatu” i bočno dva barokna elipsasta prozora. Na portalu je grb kazade Šilopi, na kojem je predstavljena ptica na stablu koje se nalazi na vrhu brda. Na prvom spratu je balkon sa kamenim baroknim balusterima. Na glavnoj fasadi, iznad prvog sprata, centralno je ugrađen mermerni renesansni reljef Navještenja, sa godinom 1507. i inicijalima IZ. Kameni okviri prozora imaju tipičnu baroknu profilaciju. Na palati se nalaze i puškarnice. U palati je sačuvan originalni raspored prostorija. Svi pragovi vrata i u unutrašnjosti palate su od korčulanskog kamena i bogato su obrađeni. Sačuvana je drvena međuspratna tavanica sa profilisanim gredama.

Literatura i izvor: G. Brajković, A. Tomić, M. Milošević, Z. Radimir, „Neki manje proučavani primjeri građanske i crkvene arhitekture spomeničkog karaktera u Kotorskoj opštini”, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, XXXV–XXXVI, Kotor, 1987–1988; P. Butorac, Razvitak i ustroj Peraške općine, Perast, 1998; P. Butorac, Kulturna povijest grada Perasta, Perast, 1999; Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor, Kotor, 2002; A. Kapetanović, T. Rajić, B. Gligorić, Palate Boke Kotorske, Kotor 2008.

A. Kapetanović