Palata Tripković, kraj XVIII v., Dobrota

Dobrota, Palata Tripković, arhitektura, anonim (kraj XVIII v.). Nalazi se u sjevernom dijelu Dobrote, u blizini Crkve Sv. Eustahija. Građena je krajem XVIII v., kao jedna od najimpozantnijih baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. Palatu Tripković podigao je kapetan Andrija Jozov Tripković, koji je 1813. bio jedan od devet Bokelja u Centralnoj komisiji (privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne Gore i Boke Kotorske, 11. IX 1813 – 10. IV 1814, pod predsjedništvom Petra I Petrovića) i to kao predsjednik Dobrotske opštine. U XVIII v. porodica Tripković je odigrala značajnu ulogu u razvoju Dobrote u oblastima trgovine, razvoju trgovačke mornarice, građevinskom i kulturnom razvoju. Imali su 18 brodova, a tokom XVIII i XIX v. pominje se 86 pomoraca iz ove porodice, od kojih su 63 kapetana. Iako su Tripkovići imali još šest kuća, ova palata je najistaknutija, tako da je prilikom popisa kuća 1808. bila procijenjena na 7.000 austrijskih forinti kao najskuplja palata u Dobroti. Palata je povučena od obale i izdignuta na plato, podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugačkom balustradom, na kome se nalazi „đardin”. U ogradnom zidu nalazi se portal sa porodičnim grbom, a ispred palate pristanište – ponta sa velikim mandraćem, koji su pripadali palati. Iza palate su terasasti vrtovi. Palata je izgrađena od fino klesanog karčulanskog kamena, ima konobu, dva sprata i četvrtu etažu u obliku belvedera, sa zabatom baroknih linija. Na samom vrhu belveder ima ukras u obliku kule. Na fasadi dominira balkon na drugom spratu. Na prvom spratu je centralni salon, iz koga portali vode u susjedne sobe i na stepenište. Isti raspored je zastupljen i na drugom spratu. Sa zadnje strane palate, prema brdu, nalazi se aneks u kome je bila kuhinja. Unutrašnjost su karakterisali podovi od dvobojne terakote, tavanice sa drvenim gredama, zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i stepenište sa balustradom. Palata je bila bogato opremljena umjetničkim djelima, stilskim namještajem, knjigama, itd. U zemljotresu 1979. palata je oštećena. Zid belvedera na glavnoj fasadi bio je u potpunosti srušen. Rekonstrukcijom palate nakon 2001. obnovljen je belveder i sačuvana izvorna obrada fasada, dok su u unutrašnjosti izvršene veće intervencije na konstrukciji i obradi enterijera. Palata Tripković jedna je od najmonumentalnijih palata u Boki. Toj monumentalnosti doprinosi postament palate, terasa sa baroknom balustradom, jasna barokna koncepcija i bogato obrađeni arhitektonski detalji, kao i pozadina ove cjeline, koju čine surove i gole Dobrotske strane, koje dosežu visinu do 1.000 m nad morem.

Literatura: K. Prijatelj, „Barok u Dalmaciji”, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982; G. Brajković, A. Tomić, M. Milošević, Z. Radimir, „Neki manje proučavani primjeri građanske i crkvene arhitekture spomeničkog karaktera u Kotorskoj opštini”, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, XXXV–XXXVI, Kotor, 1987–1988; A. Kapetanović, T. Rajić, B. Gligorić, Palate Boke Kotorske, Kotor, 2008; A. T. Tomić, Dobrota: povijesnica bokeljskog pomorstva (pomorska i kulturna povijest Dobrote XVI–XX st.), Dobrota, 2009.

A. Kapetanović