Dobrota, Palata Dabinović – „Kokotova kula”, arhitektura, anonim (kraj XVII ili početak XVIII v.). Podignuta je krajem XVII ili početkom XVIII v. Porodica Dabinović jedna je od značajnijih dobrotskih porodica. Prvi put se pominje početkom XVI v. na Ljutoj kod Kotora. Početkom XVII v. posjedovala je imanje u Dobroti, a već na početku XVIII v. raspolaže ogromnim kapitalom. Porodica Dabinović, sa Ivanovićima i Tripkovićima, dala je pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovića, kada su ga zarobile Osmanlije. Porodica je takođe dala pozajmicu ruskom admiralu Senjavinu, za vrijeme boravka Ruske flote u Boki 1806.

Jedna grana bratstva Dabinović zidala je ovu palatu na lokalitetu Galinice (Kokoti) u Dobroti, odakle je i naziv „Kokotova kula”, a Đuro Dabinović (1661–1731) imao je nadimak Kokot. On i njegovi sinovi pominju se kao trgovci iz „Kokotove kule”. Pretpostavlja se da je Đuro podigao ovu palatu u vrijeme svoje najveće aktivnosti. Godine 1717. dobrotski pomorci dobili su za Dobrotu prava pomorske opštine. Đuro je bio jedan od najaktivnijih zalagača za tu privilegiju. U „Kokotovoj kuli” je crnogorski junak Nikac od Rovina (Tomanović) liječio rane zadobijene u borbi sa Osmanlijama. Prema tradiciji vlasnika, u palati se ranije čuvao drveni model – maketa, što je značilo da su arhitekte mogle da ga ponude naručuiocu. Može se pretpostaviti da je projekat za palatu uradio neki arhitekta iz Venecije, sa kojom je Dobrota imala političke, trgovačke i umjetničke veze. Palata je sagrađena uz samu morsku obalu, tako da je početkom XX v. prošao put neposredno ispred glavne fasade palate. Palata nema ograđeno dvorište. Ponta i mandrać ranije su pripadali palati. Vrt se nalazio bočno i protezao se u obliku terasa iza palate. Palata ima prizemlje, sprat i kao treću etažu belveder, sa barokno oblikovanim završetkom. Na središnjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa kamenom baroknom balustradom. Glavna fasada palate je građena od fino klesanog korčulanskog kamena, od kojeg su i svi elementi drugostepene plastike: okviri vrata i prozora, konzole i balustrada balkona, dekorativni elementi na belvederu. Unutrašnji raspored je trodjelan. Na spratu se nalazi reprezentativni centralni salon, a bočno četiri sobe. Palata je teško oštećena u zemljotresu 1979. i trenutno je u ruševnom stanju. Iako je po svojim dimenzijama „Kokotova kula” mnogo manja u odnosu na druge barokne palate u zalivu, proporcijom i harmoničnim odnosom otvora i drugih elemenata ona je jedna od najljepših, a može se pretpostaviti i da je služila kao uzor kasnijim baroknim palatama.