Lipci, praistorijsko slikarstvo, anonim. Na kamenoj litici u blizini sela Lipci, između Risna i Morinja, na oko 500 m udaljenosti od mora i nadmorskoj visini nešto manjoj od 100 m, sačuvani su ostaci praistorijskih crteža. Bočni zidovi i svod okapine su obrušeni. U njenoj blizini rekogniscirani su ostaci zidova rađeni u tehnici suvozida. U istraživanjima iz 2017, na lokalitetu su pronađeni fragmenti keramike, životinjskih kostiju i ljuštura školjki, koji nijesu precizno datovani. Sedam figura jelena, poređanih u dva niza, predstavljenih u hodu, slijeva nadesno, bježe ispred dva lovca na konjima, koji imaju koplja. Pored predstava jelena, naslikane su četiri svastike, sa zatvorenim kracima, i predstava lađe sa razvijenim jedrima. Figure su urađene bijelom bojom, najvjerovatnije na bazi kaolina u vezivu sa kazeinom. Predstavljene su šematizovano, sa velikim razgranatim rogovima. Tijela životinja, dužine 35–45 cm, ispunjena su sa po nekoliko vertikalnih linija, šrafirana su, što dočarava punoću figura. Stilskom analizom crteža i analogijama, posebno sa dekoracijama na predmetima od metala i sličnim predstavama iz Italije, crteži u Lipcima datuju se u bronzano (1600–1200. g. p. n. e.) i u starije gvozdeno doba (VIII v. p. n. e.), a ima mišljenja da su slični sa crtežima u Valle Camonica u italijanskim Alpima (X v. p. n. e.). Pitanje preciznog datovanja crteža u Lipcima još uvijek je otvoreno u nauci. Motiv lova na jelene, sa svastikama i lađom, različito se interpretira. Ove predstave tumače se kao realni prikaz lova i pomorstva, ali i kao kultni prikaz. Ima mišljenja da uz lađu nijesu predstavljene svastike, već mape zaliva, i da je na crtežima predstavljen jedan od prvih pokušaja nautičkog mapiranja Boke Kotorske.