Crkva Sv. Tome, IX v., Prčanj

Prčanj, Crkva Sv. Tome, arhitektura, anonim (IX v.). Nije poznato kada je crkva podignuta. U arhivskim izvorima prvi put se pominje 1326, a zna se da je bila u funkciji sredinom XV v. Osnova ranoromaničke crkve je kvadratna, sa upisanim krstom, čiji se kraci završavaju sa tri konhe, unutra polukružne, a spolja pravougaone. Trikonhos je kombinovan sa quincunxom. U centralnom prostoru crkve otkrivene su tri baze stuba in situ, kao i stablo jednog stuba, tri cijela i fragment četvrtog kapitela. Pilastri na počecima konhi i na zapadnom zidu dijele prostor na devet cjelina. Na njih su se oslanjali unakrsni lukovi, koji su nosili poluobličaste svodove, na čijem presjeku se uzdizala kupola u četvrtastom kubusu, pokrivena krovom na četiri vode. Konhe su bile zasvedene polovinama kalota. Parapetna pregrada stajala je u liniji istočnih stubova i pilastara. Vjerovatno sa nje potiče fragment kamene ploče sa ornamentom tročlane trake, pronađen kao spolija u podu u istočnom dijelu, koji je nastao u fazi poznijih intervencija u crkvi. U jugoistočnom uglu crkve pronađene su kamene ploče prvobitnog poda crkve. Zidovi, sačuvani do visine od 3 m, građeni su od pritesanog lokalnog kamena, složenog u horizontalne redove. Unutrašnjost crkve bila je omalterisana. Crkva je u tipološkom smislu bliska prvobitnoj Crkvi Sv. Tripuna iz 809. Izvjesne analogije postoje i sa crkvama Sv. Petrog Starog u Dubrovniku, San Satiro u Milanu i San Germigny-des-Prés kod Orleana, dok novija istraživanja ukazuju na srodnost sa nizom crkava u Maloj Aziji, posebno u Bitiniji. Graditeljske ideje mogao je u Boku Kotorsku prenijeti kotorski episkop Johanes, koji je 787. prisustvovao Saboru u Nikeji.

Literatura: N. Luković, Prčanj: historijsko-estetski prikaz, Kotor, 1937; V. Korać, „Spomenici srednjovekovne arhitekture u Boki Kotorskoj”, Spomenik SAN, CIII, Odjeljenje društvenih nauka, n. s., 5, ur. I. Sindik, Beograd, 1953, 115–129; J. Kovačević, „Od doseljavanja Slovena do kraja XII vijeka”, Istorija Crne Gore, I, Titograd, 1967; V. Korać, J. Kovačević, „Crkva Sv. Tome u Prčanju”, Zbornik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 11–1 (1970), 107–117; T. Marasović, „’Quincunx’ u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije”, Starohrvatska prosvjeta, 20, 1990, 215–224; P. Mijović, Tipologija crkvenih spomenika Crne Gore, Podgorica, 1996; R. Vujičić, Srednjovjekovna arhitektura i slikarstvo Crne Gore, Podgorica, 2007; Z. Čubrović, „Srednjovjekovna sakralna arhitektura”, Zagovori svetom Tripunu. Blago Kotorske biskupije. Povodom 1200. obljetnice prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotoru, ed. R. Tomić, Zagreb, 2009, 58–69; M. Čanak Medić, Z. Čubrović, Katedrala Svetog Tripuna u Kotoru, Kotor, 2010; A. Čilikov, „Likovna umjetnost u doba Vojislavljevića”, Vojislavljevići, Zbornik radova, Cetinje – Podgorica, 2015, 81–93.

T. Koprivica