Ostrog, Gornji manastir, Crkva Vavedenja Bogorodice, freske, anonim (XVII–XVIII v.). Adaptirana pećinska crkva posvećena Vavedenju Bogorodice u Gornjem manastiru Ostrog posjeduje zidno slikarstvo izvedeno većim dijelom na stjenovitim neravnim površinama pećinske crkve. Ovo prirodno stanište služilo je kao isposnica pustinožitelju Isaiji od Onogošta, gdje mu se kasnije pridružio hercegovački mitropolit Vasilije, posvetivši se postu i molitvi po uzoru na svetogorsko podvižništvo. U pećinskoj Crkvi Vavedenja Bogorodice, nakon upokojenja, smješten je ćivot Sv. Vasilija Ostroškog. Nakon toga, ova crkva je ukrašena zidnim slikama vizantijskog stila. U njoj su prikazane scene i pojedinačne figure svetitelja. Patronalna scena Vavedenja naslikana je kod ulaza, a nakon nje, od drugih scena, prikazani su: Deizis, Poklonjenje Agnecu, Pantokrator i Nebeska liturgija. Među stojećim figurama prikazani su Sv. ratnici: dva Teodora, Dimitrije i Đorđe, predstavljen je i Sv. Nikola episkop, Sv. Konstantin i Jelena, Sv. Simeon i Sava Srpski. Lijevo od ulaznih vrata naslikana su dva mučenika, po svoj prilici Sv. Sergije i Vakh. U oltarskom prostoru identifikuju se likovi arhijereja: Kiril Aleksandrijski, arhiđakon Stefan, Jovan Zlatousti i Vasilije Veliki kako se klanjaju Agnecu. Iznad je Bogorodica Oranta. I pored pokušaja da im se ustanovi autor, problem njihove atribucije ostaje i dalje aktuelan, kao i njihovo tačno datovanje, koje je neprecizno i sporno kada ih smješta u XVIII v.