Njeguši, NMCG
Njeguši, pleme u Katunskoj nahiji, geografska oblast i centralno naselje u Njeguškom polju, podno Lovćena. Pleme Njeguši čine seoske zajednice: Dugi Do, Erakovići, Velji Kraj, Kopito, Vrba, Rajičevići, Velji Zalaz, Mali Zalaz, Žanjev Do, Mirac, Majstori. Kao pleme prvi put se pominje 1420. ili 1435. kao Negusi. Naseljavali su Njeguško polje i zapadne padine Lovćena. Prema podacima iz 1614. (M. Bolica), imali su 200 domova (kuća) i 480 vojnika. Nekoliko je pretpostavki kako su Njeguši dobili ime: po svom rodonačelniku – Njegušu; po starom imenu potoka – Negloše, koji je tekao poljem; po planini Njegoš. Hrvatski istoričar F. Rački navodi da se lično ime Njeguš pominje još u X vijeku. U istoriografiji postoje i tvrdnje da pleme dobilo ime po planini Njegoš, odakle su došla bratstva (H)Erakovići i Rajićevići, što je sasvim neutemeljeno. U vrijeme kada se (H)Erakovići i Rajićevići doseljavaju na Njeguše (druga polovina XV vijeka), uveliko je postojalo i pleme i njegovo ime. Plemenu Njeguši pripada porodica Petrović Njegoš. Naselje Njeguši smješteno je u jugoistočnom obodu Njeguškog polja. Atar naselja zauzima 0,85 km² i nalazi se na visini od 860 m. Na Njegušima su rođeni svi vladari iz dinastije Petrović Njegoš (→ Petrovići Njegoši). Prema popisu iz 2011. u mjestu je živjelo 39 stanovnika u 12 domaćinstava.
Literatura: J. Erdeljanović, Stara Crna Gora. Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena, Beograd, 1978; B. Radojičić, Crna Gora. Geografski enciklopedijski leksikon, Nikšić, 2015; Ž. Andrijašević, Dinastija Petrović-Njegoš, drugo izdanje, Podgorica – Beograd, 2016; P. Radusinović, Naselja Stare Crne Gore, posebni dio, Beograd, 1985; Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 4, Podgorica, 2006.
N. Perošević