Zaštićene vrste gljiva. Gljive u Crnoj Gori su prvi put stavljene pod zaštitu 2006. godine, kada je tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode donio Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (rješenje je i dalje na snazi). Navedenim Rješenjem zaštićeno je 111 vrsta makromiceta, od kojih 98 vrsta pripada podrazdjelu Basidiomycotina, a 13 vrsta podrazdjelu Ascomycotina. Familije sa najvećim brojem zaštićenih vrsta su: Boletaceae (14), Hygrophoraceae (13), Thelephoraceae (10), Geastraceae (8), Amanitaceae (6). Osim liste zaštićenih vrsta gljiva, postoji i lista gljiva koje se mogu koristiti u komercijalne svrhe, koja je utvrđena Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe, donijetim 2010. godine. Lista sadrži 17 vrsta gljiva i rod Tuber (bijeli i crni tartuf). Prema ovoj listi najveći broj vrsta koje se mogu korisiti u komercijalne svrhe su iz roda Lactarius Pers. – mliječnice (pet vrsta), zatim iz roda Boletus L. – vrganji (tri vrste), dok iz rodova Cantharellus Adans. ex Fr. – lisičarka, Hydnum L. – ježevice, Armillaria (Fr.) Staude – mednjače, Morchella Dill. ex Pers. – smrčci, Tuber P. Micheli ex F. H. Wigg. – tartufi po dvije vrste, i iz roda Marasmius Fr. jedna vrsta.