Veronica spicata L.
Veronica persica Poir.
Veronica cymbalaria Bodard
Veronica officinalis L.
Veronica L. (fam. Plantaginaceae), rod razgona, jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih biljaka, sa naspramnim, cijelim, rjeđe dijeljenim listovima (Veronica austriaca L.). Cvjetovi su sitni, blago jednosimetrični, sa 4 srasle latice i na njima 2 prašnika. Pojedinačni su u pazusima listova (Veronica cymbalaria Bodard), ili u grozdastim (Veronica anagallis-aquatica L.), ili klasolikim cvastima (Veronica spicata L.). Nježnih su tonova plave, lila ili roze boje, a nekad čisto bijeli. Plod je čahura. Uglavnom naseljavaju kopnena staniša, rjeđe vode (Veronica beccabunga L.). Dok su neke usko vezane za stanišni tip ili visinsku zonu (Veronica alpina L., planinske livade i pašnjaci), druge su šire zastupljene (Veronica chamaedrys L. u šumama, na livadama, od nizijskog do planinskog pojasa). Od 33 vrste i podvrste iz naše flore jedna – Veronica saturejoides Vis. endem je i to dinarskog rasprostranjenja. U etnobotanici se kao ljekovite uporebljavaju sljedeće vrste razgona: Veronica beccabunga L., Veronica officinalis L., Veronica chamaedrys L., Veronica austriaca L. subsp. teucrium (L.) D. A. Webb i Veronica spicata L. Vrsti Veronica chamaedrys L. pripisivala se iscjeliteljska moć kod ujeda zmije, pa je narod prozvao: zmijina trava, trava od zmije, zmijačica, zmijočica. Mladi listovi Veronica beccabunga L. i Veronica officinalis L. koriste se u kulinarstvu.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 269. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 568–569. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 129. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 96–97. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 162–163. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 95–97. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 121. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 112. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 180. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Univerzitet u Beogradu, Doktorska disertacija, Beograd, Biološki fakultet, 2016, str. 271. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 324, 438, 439.
D. Stešević