Tuber P. Micheli ex F. H. Wigg. (fam. Tuberaceae), rod gljiva kojem pripadaju vrste poznate po narodnom nazivu tartufi. Tartufi su najpopularnije, najcjenjenije i najskuplje jestive gljive na svijetu. Žive ispod površine zemlje i grade mikorizu sa korjenovima velikog broja drveća. Stvaraju podzemna plodonosna tijela, gomoljastog oblika, koja su veoma intenzivnog mirisa. Plodonosna tijela mogu biti veličine od 10 do 100 mm. Površina peridije (spoljašnji dio) može biti glatka, bradavičava, dlakava, pločasta do krupno zrnasta. Na poprečnom presjeku su lako uočljive vijugave, bijele, sterilne žilice i braon (tamnobraon, maslinastobraon, braonsive) grupe askusa sa askosporama. Plodonosna tijela se razvijaju u podlozi, na dubini od nekoliko do 30 cm, zbog čega ih je veoma teško pronaći. Za uspješno pronalaženje tartufa koriste se specijalno dresirani psi. Zbog hranljivog i ljekovitog dejstva ove gljive su veoma tražene i skupe, posebno bijeli tartuf Tuber magnatum Picco. Najvažnije komercijalne vrste tartufa su: Tuber magnatum Picco (veliki bijeli tartuf), Tuber melanosporum Vittad. (crni tartuf), Tuber borchi Vittad. (rani tartuf) i Tuber aestivum Vittad. (proljećnji tartuf). Tartufi nijesu registrovani za područje Crne Gore, ali s obzirom na to da grade mikorizu sa različitim familijama drvenastih biljaka, naročito sa familijama Pinaceae, Fagaceae i Salicaceae, a predstavnici ovih familija su prisutni na ovom području, za očekivati je i da određene grupe tartufa tu žive.
Lit.: Željko Zgrablić, Anton Brenko i sar., Strategija održivog tartufarstva u Istarskoj županiji, Pazin, Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu, 2014.
I. Ćetković