Trifolium dalmaticum Vis.
Trifolium arvense L.
Trifolium pratense L.
Trifolim stellatum L.
Trifolium L. (fam. Leguminosae), djetelina, rod iz porodice leptirnjača/mahunarki, lako prepoznatljiv po trodjelnim listovima i osobini da u vrijeme dozrijevanja ploda čašica i latice ne otpadaju, već se samo sasuše i ostaju na biljci. U flori Crne Gore rastu 53 vrste djeteline. Neke od njih životni ciklus završe u jednoj sezoni (Trifolium arvense L.), dok su druge trajnice (Trifolium noricum Wulfen); stablo je uglavnom uspravno, rjeđe puzi (Trifolium repens L.), listovi su sa zaliscima i uvijek trodijelni i samo ponekad se u okviru populacije javi primjerak sa 4 liske. Dominantan raspored listova je naizmjeničan, mada su kod nekih vrsta gornji listovi naspramni (Trifolium squamosum L.). Liske su različitog oblika, široke i zaobljene (Trifolium subterraneum L.), ovalne (Trifolium pratense L.), ili gotovo linearne (Trifolium angustifolium L.). Cvjetonosne glavice su obično okruglaste ili ovalne, rjeđe izdužene (Trifolium incarnatum L.), najčešće bijele (Trifolium montanum L.), ili roze (Trifolium alpinum L.), rjeđe žute (Trifolium campestre Schreb.), uglavnom na drškama, rijetko sjedeće (Trifolium cherleri L.). Čašica uglavnom ima do 10 žila, ponekad 20 ili više (Trifolium lappaceum L.), a za vrijeme plodonošenja se rijetko naduva (Trifolium resupinatum L.). Djeteline uglavnom rastu na travnatim staništima, medonosne su i krmne biljke sa širim geografskim rasprostranjenjem. Ipak, četiri vrste i jedna podvrsta iz naše flore su endemi Balkanskog poluostrva: Trifolium cinctum DC., Trifolium dalmaticum Vis., Trifolium medium L. subsp. balcanicum Velen., Trifolium pignantii Fauché & Chaub. i Trifolium velenovskyi Vandas. U našoj narodnoj medicini se koristi crvena djetelina Trifolium pratense L. Iako su na glasu kao krmne biljke, djeteline se mogu koristiti i u ljudskoj ishrani.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 181–189. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 54–66. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 203–204. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 74–76. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 208, 254, 322–325, 414. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 80. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 146. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 258–259. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 314–336. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 119.
D. Stešević