Taraxacum sect. Taraxacum F. H. Wigg. (syn. Taraxacum officinale F. H. Wigg.), plodovi
Taraxacum sect. Taraxacum F. H. Wigg. (syn. Taraxacum officinale F. H. Wigg.), habitus
Taraxacum sect. Taraxacum F. H. Wigg. (syn. Taraxacum officinale F. H. Wigg.), cvast
Taraxacum Web. (fam. Compositae), maslačak, žućenica, mliječ, mliječika, rod višegodišnjih zeljastih vrsta sa jakim, osovinskim korijenom i jednostavnim, šupljim, cvjetonosnim stablima. Listovi su u rozeti, uglavnom usječeni, rjeđe gotovo cijeli (Taraxacum sect. Palustria (H. Lindb.) Dahlst.). Cvjetonosne glavice su pojedinačne, žute i samo sa jezičastim cvjetovima. Ovoj je višeredan, a spoljašnji listići su povijeni unazad. U našoj flori rod broji 8 vrsta i podvrsta, međutim, kako je identifikacija uglavnom rađena do nivoa grupe, onda se ovaj broj ne može uzeti kao konačan. Maslačci su tipični stanovnici travnatih zajednica. Sa izuzetkom balkanskog endema Taraxacum pindicola (Bald.) Hand.-Mazz., staništem vezanog za alpske silikatne rudine, imaju šire rasprostranjenje. Medonosni su, njihovi mladi listovi su jestivi, korijen je ljekovit, a osušen, pržen i samljeven može poslužiti kao zamjena za kafu.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 399. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 469–471. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 131. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 235–237. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 86. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 135. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 126. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 303. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 247, 255, 258, 450.
D. Stešević